Nove nepravilnosti kod izdavanja uvjerenja o neosuđivanosti

Transparency International u BiH (TI BiH) upozorava na sve češću pojavu izbora i imenovanja lica u javnoj upravi koja su pravosnažno osuđena na kazne zatvora, na koja su se u vrijeme izbora odnosile pravne posljedice osude, a kojima su uprkos tome izdavana uvjerenja o neosuđivanosti, navode u saopćenju iz ovog udruženja.

Početkom prošle godine jedno lice izabrano je za načelnika Službe za lokalni ekonomski razvoj Opštine Šamac, iako u vrijeme učešća na konkursu kao pravnosnažno osuđeno lice nije mogao pribaviti uvjerenje o neosuđivanosti.

Policijska stanica Šamac izdala je Predragu Nediću potvrdu da nije osuđivan, i pored toga što je u to vrijeme još morao trpiti posljedice pravnosnažne osude na godinu dana kazne zatvora. Provjerom regularnosti konkursa, TI BiH je došao do dokaza da Osnovni sud u Modriči kao prvostepeni sud nije nikada dostavio informacije iz presude nadležnoj policijskoj stanici, a radi vođenja kaznene evidencije.  Naime, sud je to učinio tek nakon što je TI BiH utvrdio sporni propust.

TI BiH je zbog toga Kancelariji disciplinskog tužioca podnio disciplinsku prijavu protiv Zdenka Vranjića, tadašnjeg predsjednika Osnovnog suda u Modriči, i postupajućeg sudije Dragoje Rauša, zbog sumnje da su počinili disciplinske prekršaje nedostavljanjem informacija koje su neophodne za vođenje kaznene evidencije. U Osnovnom sudu u Modriči priznaju da su načinili propust, ali sadašnji predsjednik suda Vinko Miladinović u svom odgovoru ističe da je prošlo pet godina i da je nastupila zastara vođenja disciplinskog postupka protiv odgovornih. On dalje minorizuje posljedice učinjenih propusta, pravda se količinom posla i činjenicom da su u to vrijeme „počele pripreme za adaptaciju zgrade suda“.

"Pravne posljedice osude su vrlo bitan institut krivičnog zakonodavstva koji za posljedicu ima i zabranu obavljanja službenih dužnosti na određeni period. U konkretnom slučaju osuđeno lice nije uopšte trpjelo ove posljedice, a sve zahvaljujući učinjenim propustima, čime mu je omogućeno da bude imenovan na mjesto rukovodećeg službenika u Opštini Šamac.

Ovakvim postupanjem otvara se pitanja da li zakoni i predviđene sankcije ne važe jednako za sve građane, te da li postoji korupcija kod izdavanja uvjerenja o neosuđivanosti", ističu iz TI BiH

TI BiH podsjeća  da su se pronevjere sa izdavanjima uvjerenja o neosuđivanosti dešavale i ranije, a najsvježiji primjer je slučaj haškog osuđenika za ratne zločine Blagoja Simića, koji je u lokalnoj policiji u Šamcu uredno izvadio uvjerenje da nije osuđivan. To uvjerenje dostavio je kao dokaz na javnom konkursu na kom je izabran za direktora Doma zdravlja u Šamcu.

TI BiH je u 2015. godini otkrio i da su  dvije osobe zaposlene u Upravi za indirektno oporezivanju iako su pod istragama za krivična djela, a jedna od njih je i prethodno osuđena za utaju poreza i protiv nje se vodio novi postupak za organizovani kriminal. U ovom slučaju su dostavljena uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka, dok uvjerenja o neosuđivanosti nisu ni zahtjevana.

Svi ovi slučajevi pokazuju da postoje nedopustivi propusti kod vođenja kaznenih evidencija, bez ikakvih posljedica za odgovorne.