Njemačka štampa pisala o 'neobičnom bojkotu Konjević-Polja'

Njemački list Süddeutsche Zeitung je objavio reportažu iz Konjević-Polja koju naziva "pričom jednog neobičnog bojkota“, javlja Fena.

Novinar Florian Hassel priču počinje informacijom da su djeca Muhizina Omerovića školsku 2013/2014 godinu počela s pet mjeseci zakašnjenja. Omerović svoju djecu ne šalje u školu u Konjević-Polju nego u islamski centar u susjednom selu jer će, kako kaže, „bojkotirati školu sve dok se nastava održava na srpskom, a ne i na bosanskom jeziku i dok se djeci u školi ne počne govoriti i o našim (bošnjačkim) vrijednostima".

"Više od dvije decenije nakon pada gvozdene zavjese i raspada bivše Jugoslavije je suživot u BiH pun sukoba, pa čak i kada se radi o nastavnom planu i programu. Kako će biti položen kamen temeljac nacionalnog identiteta je pitanje koje je svojevremeno rasplamsalo diskusiju u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji i Bugarskoj. 

Međutim, to pitanje nije postalo nigdje tako značajno kao u Bosni i Hercegovini, faktički podijeljenoj zemlji koja se bori s ratnim naslijeđem. U Konjević-Polju nema prodavnice niti kafića. Centar sela čini benzinska pumpa, jedina u selu. Konjević-Polje je zbog svoj položaja bilo važan cilj bosanskih Srba u ratu od 1992. do 1995. godine. U Konjević-Polju je poginuo 661 stanovnik", navodi Süddeutsche Zeitung.

List piše kako je Muhizin Omerović kao 19-godišnjak pobjegao iz Konjević-Polja i nastavlja da je u Iranu studirao islamsku teologiju, nakon toga je radio u Švicarskoj da bi se 2005. godine vratio i obnovio srušenu kuću. Kada su njegov sin Esad i kćerka Emira krenuli u školu, bio je razočaran. 

"U udžbenicima se samo govorilo o srpskoj kulturi i historiji. Mi Bošnjaci praktično ne postojimo. Čak i u udžbenicima iz muzičkog vaspitanja postoji samo srpska himna i srpska crkvena muzika", kaže Omerović.

"Vlasti BiH su 2002. godine usvojile zakon o uvođenju pet nacionalnih predmeta za djecu povratnika, bez obzira na to da li su Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. Savo Milošević je dugogodišnji direktor škole. Njegova kancelarija je u susjednom mjestu Kravice u kojem se i nalazi sjedište škole, dok je područna škola locirana u Konjević-Polju. 

Kravice su uglavnom naseljene Srbima, dok je Konjević-Polje naseljeno Bošnjacima. Milošević kaže da se nacionalna grupa predmeta uvodi u razred u kojem ima najmanje 18 učenika koji su predstavnici manjine. U Konjević-Polju to nije slučaj pošto su bošnjačka djeca većina u školi. Ministar za obrazovanje Republike Srpske je davno moga dozvoliti uvođenje grupe nacionalnih predmeta, ali nije", piše ovaj list.

Süddeutsche Zeitung napominje kako su roditelji djece iz Konjević-Polja svoja prava tražili na višemjesečnim demonstracijama u Sarajevu gdje su dugo diskutirali s visokim predstavnikom Valentinom Inzkom koji nije uradio ništa konkretno.

Nedim Ademović, pravni zastupnik roditelja djece iz Konjević-Polja spor oko škole vidi kao sistemsku grešku. 
"BiH ne radi ništa na integraciji manjina nego na daljoj podjeli, ne samo u RS-u", kaže Ademović. Tako u Federaciji BiH postoje tzv. "dvije škole pod istim krovom". U borbi za "pravi" nastavni program roditeljima bi uskoro moglo nestati novca. 

"Imamo sredstava do sredine aprila", kaže Omerović. 
Roditelji djece iz Konjević-Polja ne znaju koju školu će njihova djeca pohađati u novoj školskoj godini. 

"Jednu lekciju smo ipak naučili", kaže Omerović i dodaje: "Naša prava nećemo dobiti, ako se nismo spremni za njih boriti", javlja minhenski dnevnik.