Nezabilježen slučaj: Ženu u Trebinju ujela šarka, pa nagazila na poskoka

N. K.
Nezabilježen slučaj: Ženu u Trebinju ujela šarka, pa nagazila na poskoka
Foto: Wikipedia / Poskok

Tri intervencije zbog ujeda zmija otrovnica, i to dva ujeda šarke i jedan ujed poskoka, u proteklih sedam dana imala je trebinjska Hitna pomoć, potvrđeno je za Radiosarajevo.ba u Domu zdravlja Trebinje.

Kako je za Radiosarajevo.ba rekao dr. Saša Gorijan iz Hitne pomoći Trebinje, najzahtjevnija intervencija je bila na Trebinjskim brdima, gdje je ženu ujela šarka, koja je nakon što je prevezena kamionom prema mjestu Plani Dvori, gdje se uputila ekipa Hitne pomoći, pri izlasku nagazila na poskoka.

Najezda zmija u Sarajevu: Bh. stručnjaci objašnjavaju ima li razloga za strah

"Na svu sreću, ženu poskok nije ujeo, nego je otišao prema obližnjem žbunju", kazao je za Radiosarajevo.ba dr. Gorijan.

Nesretnoj ženi je odmah ubrizgan serum protiv zmijskog otrova, i upućena je na kućno liječenje.

Prema riječima dr. Gorijana iz trebinjske Hitne pomoći, šarka je ujela i jedno trogodišnje dijete u avliji porodične kuće, koje je zahvaljujući brzoj reakciji doktora spašeno.

S obzirom na to, da zmijski otrov puno brže djeluje kod djece tog doba, reakcija trebinjske Hitne pomoći spriječila je tragediju.

Šta u slučaju ugriza?

Na mjestu ugriza se obično vide dvije ubodne ranice od zmijskih zuba, međusobno udaljene 6-8 mm, iako je moguće da postoji i samo jedna ranica ili čak samo ogrebotina. Nalaz ranice ne znači da je otrov sigurno ubrizgan u tijelo. Prema podacima, čak 22 odsto dokazanih ugriza nema znakova trovanja.

Na mjestu ugriza se unutar dva sata javlja bol i otok. Kod težih trovanja bol se javlja brzo i neobično je oštra; otok se takođe ubrzo širi i može biti praćen jakim potkožnim krvarenjima. Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti i mjehuri s krvavim sadržajem.

Neposredno nakon ugriza javljaju se opšti simptomi poput vrtoglavice, mučnine i povraćanja, osjećaja opšte slabosti te otok regionalnih limfnih čvorova (u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku). Blijeda i hladna koža, orošena znojem, uz ubrzani rad srca i pad krvnog pritiska znakovi su šoka, koji se uglavnom razvija postepeno i glavni je uzrok smrti.

Ako zmija nije otrovnica, ranu treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Treba provjeriti kada je osoba posljednji put vakcinisana protiv tetanusa, te je, ako je prošlo više od 5 godina, potrebno to ponovo obaviti.

Kod sumnje na zmiju otrovnicu ugrizena osoba mora strogo mirovati, tj. treba izbjegavati i najmanji pokret, a na dijelu tijela gdje je ugrizna ranica treba izvršiti imobilizaciju.

Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza! 

Podvezivanje iznad ugrizne rane takođe nije preporučljivo i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno obučeni zdravstveni radnici u vanrednim slučajevima. Neophodno je hitno prevesti osobu koja je zadobila ugriz u bolnicu.

U načelu se hospitalizuje svaki slučaj ugriza zmije, ne razmišljajući suviše da li je zmija otrovna ili neotrovna.

Danas je opšteprihvaćen stav da se ranica ne zarezuje, otrov se ne isisava, a led se ne stavlja na mjesto ugriza.

Antidot za zmijski ugriz (antiviperinum) potiče iz konjskog seruma, a sadrži protivtijela koja je konj proizveo nakon što mu je ubrizgan zmijski otrov. Antiviperinum se daje isključivo u bolničkim uslovima intravenski, i to samo kada je strogo indikovan, budući da sam antiserum može izazvati ozbiljne, pa čak i po život opasne reakcije.

Mjere opreza

Neke ugrize poput onih kada osoba slučajno stane na zmiju gotovo je nemoguće spriječiti. Međutim, postoje mjere opreza koje mogu znatno umanjiti mogućnost da Vas zmija ugrize:

Pustite zmiju na miru. Mnogi ljudi budu ugrizeni pri pokušaju da zmiju ubiju ili joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo rijetko napadaju.

Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), te se što je moguće više krećite već postojećim stazama.
Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (na primjer, nemojte zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije.

Posebno budite oprezni i pripravni ako se penjete po stijenama.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije