Neuobičajeni susret u Hutovom blatu: Snimljen mali indijski mungos

U Parku prirode Hutovo blato prije nekoliko dana zabilježeno je neuobičajeno opažanje. Naime,  zabilježena je životinja za koju se pretpostavlja da je mali indijski mungos, vrsta koja se rijetko viđa na ovom području.

Kako je ispričao, fotograf Nikola Mijić, susret je bio kratak, ali dovoljno upečatljiv da ga pokuša zabilježiti, prenosi hercegovina.info.

"Često odlazim u Hutovo blato. Ovo nije nikakav AI ili namještaljka. Sve se dogodilo u sekundi. Imao sam objektiv 70–300 mm, što mi je pomoglo da reagujem. Pogled je trajao možda dvije sekunde, a on se ponašao kao da je u svom dnevnom boravku", kazao je Mijić.

Trending

Ovaj čovjek je noćas u vezi Irana za BBC iznio upozorenje koje brine cijeli svijet

Dodaje kako nije potpuno siguran u identifikaciju vrste, ali prema dostupnim informacijama riječ bi mogla biti o malom indijskom mungosu.

"Samo bi trebalo dodatno provjeriti je li to zaista ta vrsta, ali prema onome što sam pronašao, izgleda tako. Životinja je bila vrlo pitoma, jedva sam je primijetio dok se lagano kretala kroz krš", dodao je.

Šta znamo o malom indijskom mungosu

Mali indijski mungos (Urva auropunctata) izvorno potječe iz južne i jugoistočne Azije, gdje je rasprostranjen od Irana i Indije do Kine i otoka Jave. Tokom 20. stoljeća introduciran je u brojne dijelove svijeta, uključujući i područje Jadrana.

Na istočnoj obali Jadrana prvi put je namjerno naseljen 1910. godine na otoku Mljetu, s ciljem smanjenja populacije zmija. U početku se pokazao učinkovitim u suzbijanju poskoka, no s vremenom je postao prijetnja autohtonim vrstama, osobito pticama i domaćoj peradi.

04.01.26. 20:50

Do ZOO Bambi se trenutno može doći samo pješke: "Kilometar hoda, minus i skoro pola metra snijega"

Kasnije je proširen i na druge otoke poput Korčule, Pelješca, Brača i Hvara, gdje se u nekim slučajevima zadržao i proširio.

Ova vrsta nastanjuje različita staništa, od šikara i šuma do kamenitih područja i poljoprivrednih površina. Aktivna je tokom dana, dobro podnosi visoke temperature i često se prilagođava blizini ljudskih naselja.

Iako se uglavnom kreće samotno, može dijeliti jazbine s drugim jedinkama. Riječ je o kopnenoj životinji koja rijetko boravi na drveću.

Potrebna dodatna potvrda

Iako fotografija upućuje na mogućnost da je riječ upravo o ovoj vrsti, stručna potvrda tek treba uslijediti. Ako se nalaz potvrdi, moglo bi se raditi o zanimljivom pokazatelju širenja ili prisutnosti ove invazivne vrste i na području Hutovog blata.

Za sada ostaje zabilježen rijedak susret koji bi mogao otvoriti nova pitanja o bioraznolikosti i promjenama u ekosistemu jednog od najvažnijih močvarnih područja u Bosni i Hercegovini.