Neočekivan osvrt Nedima Sladića: "Kako mi je kriza išla u korist"

Nedim Sladić, bh. meterolog, putem Facebooka redovno objavljuje svoje prognoze ali i povremeno komentira druge teme. 

Veliku pažnju privukao je i ovog puta svojim osvrtom o stanju turske lire, preciznije omjerom lire i konvertibilne marke.

U nastavku pročitajte poređenje 2007. godine i danas, kako je zapazio Sladić:

Trending

U Sudu BiH ročište još traje: ‘Osnivali kompanije, udruženja, finansirali političke kampanje'

"Meni su ovdje interesantne brojke, jer sam i sam živio u Turskoj u doba vanrednog stanja i ekonomske krize, a matematički, kriva na grafikonu govori dosta toga. Daleke 2007. i 2010. kada je moja porodica posjećivala Tursku, odnos je bio 1:1 - ₺1 = 1 KM.

U septembru 2017. taj odnos je pao skoro na 1:2.

Ekonomska kriza u Turskoj je, kako mi rekoše moji turski prijatelji, tek pokazala zube po mom dolasku i odmah me upozorili kako inflacija meni ide u korist, a njima na štetu. U februaru 2018. kad sam otpočeo svoju razmjenu, odnos je bio 1:2,2, ili ₺1 = skoro pola KM (0,45), da bi do juna pao na ispod 0,35.

Evo i primjera kako mi je kriza “išla u korist”. Prvi put kada sam zamijenio novac 22.02.2018. u mjenjačnici sam za 100 EUR dobio ₺465 (1 EUR = ₺4,65). U martu taj iznos se popeo na skoro ₺500, a u aprilu i maju na ₺530. U junu i julu, kada sam ponovo mijenjao novac iz svog granta, iznos je porastao na gotovo ₺600 (580).

Kada sam napustio zemlju u augustu, počela je još više da pada. Dakle, računica je bila jasna - za svakih promijenjenih 100 EUR, dobijao sam obično oko 10 do 15 KM više nego prvog puta, a u totalu svih izmjena “izašao sa oko 100 BAM više u džepu”.

Inflacija je počela kao da se osjeća, mada to nije bila ni približna o kojoj čitam danas. Iz osnova ekonomije koju me učila dr Edita Đapo sjetio sam se osnovne definicije - cijene rastu, kupovna moć slabi. Sjećam se da su se i tada mijenjale cijene iz dana u dan, ali ne tako strahovito i drastično kako danas čitam da kanister od 5 litara ulja sa ₺40 poraste u roku nekoliko sati na ₺80. Recimo, u moje doba hljeb je ujutro znao biti ₺0,75, popodne ₺1,25, a navečer ₺1,15.

Ulje je znalo varirati od ₺3 do ₺5, a recimo i pitu u buregdžinici bi jedan dan za jedan frtalj plaćao ₺5, drugog dana ₺8, da bi trećeg dana ponovo pala na ₺5 ili ₺6. Međutim, u maju te naročito junu mjesecu cijena sehura na fakultetu je znala značajno oscilirati - jednog jutra za istu gramažu plaćaš ₺15, drugog ₺30, trećeg ₺20, četvrtog ponovo ₺15, petog ₺40. Sad je toliko oslabila lira da se spustila gotovo u bescijenje", napisao je Sladić.