Nana Fata nakon presude Evropskog suda: Vrijedilo je, svi nek se bore za svoje

Vrijedilo je boriti se sve ove godine i svima preporučujem da ostave tuđe, a da se bore za svoje, istaknula je Fata Orlović komentirajući presudu Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) koji je jednoglasno presudio da je u vezi s crkvom na njenoj zemlji prekršena Evropska konvencija o ljudskima pravima.

Europski sud za ljudska prava: Crkva mora biti uklonjena iz dvorišta Fate Orlović

Bosna i Hercegovina mora izvršiti odluke kojima se nalaže uklanjanje crkve izgrađene na imovini lica koja su preživjela genocid u Srebrenici. U današnjoj presudi vijeća u predmetu Orlović i drugi protiv Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava je, jednoglasno, odlučio da je došlo do povrede člana 1.

Slučaj se odnosio na crkvu koju je podigla Srpska pravoslavna parohija na zemlji Fate Orlović.

"Osjećam se dobro i ovo je jako dobar dan, iako je sve trajalo dugo", istakla je Orlović za Fenu. 

"Javili su mi, jesu. Konačno da nešto dobro čujem. Drago mi je. Dugo je ovo trajalo, malo me šećer muči, nekad nisam dobro. Dugo ovo sve traje", rekla je nana Fata Orlović za Radiosarajevo.ba. 

Suljagić o slučaju nane Fate: Pitanje je ko će sprovesti presudu

"Odluka, odnosno konačna presuda, koju je danas donio Evropski sud za ljudska prava, kojom se nalaže da BiH mora izvršiti odluke kojima se nalaže uklanjanje crkve iz dvorišta Fate Orlović u Konjević Polju je bilo jedino logično, razumno i pravedno rješenje tog spora", smatra profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu Emir Suljagić.

Sud je posebno utvrdio da vlasti ne poštuju konačne i obavezujuće odluke iz 1999. i 2001. godine kada je naloženo potpuno vraćanje zemlje, a navode da vlada nema nikakvo opravdanje zbog neaktivnosti, koje je ozbiljno narušilo imovinska prava podnositelja zahtjeva.

Također je presudio, sa šest glasova za, prema članu 46 (obvezujuća sila i primjena), da je tužena država morala osigurati provedbu dviju odluka u korist podnositelja zahtjeva, uključujući posebno uklanjanje crkve sa zemlje podnositelja najkasnije u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti presude.

Podnositelji su rodbina 14 građana Bosne i Hercegovine rođenih između 1942. i 1982. Oni žive u Konjević Polju i Srebreniku. Nadživjeli su supruga prve podnositeljice prijave i još 20 članova porodice koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici 1995. godine.

Tokom rata 1992-95., prisiljeni su da napuste svoje domove u Konjević Polju. Imovina je pripadala suprugu prve podnositeljice prijave i njegovom bratu, a sastojala se od nekoliko individualnih poljoprivrednih zdanja, polja i livada. 

Na njihovom zemljištu je 1998. godine izgrađena crkva nakon postupka eksproprijacije u korist Srpske pravoslavne parohije.