Najviše za poreze: U BiH 50 posto novca od maloprodaje goriva odlazi državi

Opterećenje od 50 posto u BiH nešto je manje od opterećenja koje važi u većini zemalja Europe. Primjera radi, u Njemačkoj porezi učestvuju u ukupnoj cijeni sa 60 posto, dok su marže distributera oko šest posto, prenose Nezavisne novine.

Kako je rekao Ratko Kovačević, portparol UIO, gorivo u BiH je opterećeno akcizom od 30 feninga, dok se putarine dijele na 15 feninga za održavanje puteva i 25 feninga za autoputeve. Na ukupnu cijenu plaća se i porez na dodanu vrijednost od 17 posto.

“Naprimjer, ako je cijena litra motornog benzina u BiH 2,30 KM, ukupno poresko opterećenje u toj cijeni iznosi 1,13 KM. Ako je cijena litra dizela u BiH 2,17 KM, ukupno poresko opterećenje u toj cijeni iznosi 1,02 KM”, rekao je Kovačević.

Prema ovoj računici, može se pratiti lanac formiranja cijene od zemlje proizvođača do krajnjeg potrošača. Prema cijenama sirove nafte na jučerašnji dan, zemlja proizvođač uprihodi 0,76 maraka po litru goriva. S obzirom na to da država uzme od marke do 1,10 po litru, može se izvesti da rafinerija i distributer podijele oko 40 feninga dobiti po litru. Nijedan od distributera i stručnjaka koje smo nazvali nije htio da kaže kolike su marže koje uzimaju na maloprodajnoj cijeni, ali je Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, rekao da je distributerska marža oko 20 feninga, iz čega se vidi da rafinerije i distributeri uzimaju podjednak iznos dobiti.

Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS, rekla je da Vlada neće donostiti odluku o smanjenju cijene, ali da razgovora sa distributerima kako bi se uticalo na njih da oni smanje cijene. I ona i Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, tvrde da su cijene već krenule padati za pet feninga i da će nove cijene u RS biti između 2,11 i 2,29 feninga, a krenule su nadolje i u FBiH.

“Vlada RS je tu da utvrdi kada i kako može postupati u skladu sa zakonom, a za sve ostale aktivnosti se podrazumijeva da vodite dijalog sa svima onima koji mogu da odrade taj posao”, rekla je ona.

Gluhaković je nakon sjednice Vlade rekao da će inicirati sastanak s Mirkom Šarovićem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i svojim federalnim kolegom Zlatanom Vujanovićem, kako bi se vidjelo da li se može šta uraditi oko akciza, podsjetivši da bi gorivo danas bilo ispod dvije marke da nisu povećane akcize u januaru, u trenutku kad je krenuo rast cijena na svjetskim tržištima. Osim o ovoj temi, rekao je da će govora biti i o tome da li i federalni distributeri mogu nabavljati naftne derivate od Rafinerije u Brodu.

Na naše pitanje da li na smanjenje cijene utiču globalni trendovi smanjenja cijena ili aktivnosti Vlade, on je rekao da je oboje, istakavši da su distributeri obećali da će sniziti svoju maržu, koja sada iznosi oko 20 feninga.

Gledano prema zemljama, najskuplje gorivo plaćaju na Islandu i u Hong Kongu - 2,13 dolara po litru. Poređenja radi, u BiH je cijena litra goriva 1,33 dolara. Zemlje u kojima su cijene goriva slične kao kod nas su Jemen, Makedonija, Turska, Japan, Bugarska, Grenada, Čile, Dominikanska Republika i Litvanija.

Najjeftinije gorivo je u Venecueli i iznosi 0,01 dolar, nakon čega idu Iran, Sudan, Kuvajt i Alžir s cijenom od 0,30 dolara. Od 167 zemalja za koje imamo podatke o cijenama goriva na 12. jun, gorivo je jeftinije u njih 113 od BiH. U Evropi gorivo jeftinije od nas plaćaju jedino Moldavci, Bjelorusi, Rusi i Ukrajinci.

Inače, na rast cijene nafte na svjetskim tržištima od januara ove godine uticao je jači ekonomski rast, posebno Kine, Japana, Amerike i EU, što je povećalo potražnju za naftnim proizvodima. Cijene su dodatno skočile nakon izlaska Amerike iz iranskog nuklearnog sporazuma, kao i zbog nestabilnosti u Siriji i problema u Venecueli, koji su doveli do manje proizvodnje, pa samim time i manje dostupnosti naftnih proizvoda na svjetskim tržištima.