Najveći poraz Milorada Dodika: Washington diktira tempo

Narodna skupština RS (NSRS) povukla je zakone kojima su se osporavale nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine (BiH), što je jedan od značajnijih političkih preokreta u posljednjoj deceniji. Time je formalno završeno jedno poglavlje sukoba entitetskih i državnih struktura, a otvoreno pitanje da li je riječ o istinskom zaokretu ili o privremenom taktiziranju Milorada Dodika (SNSD). Za mnoge, ovaj potez predstavlja njegov najveći poraz, rezultat snažnog američkog pritiska i simboličan kraj politike otvorene konfrontacije sa Zapadom.

Dugogodišnji komentator Oslobođenja i urednik BH radija 1 Emir Habul, upozorava da je prerano govoriti o Dodikovom kraju.

"Bojim se da ova priča nije završena. Trijumfalizmu nema mjesta mada izgleda da je Dodik doživio veliki poraz. Mi ne znamo sadržinu aranžmana Dodik i velika sila (vjerovatno SAD) i cijenu po kojoj je dil postignut", kaže Habul za DW.

Trending

Savez kolumnista | Tomislav Marković: Ratni zločinci - najzaslužniji građani Srbije

Međutim, sve dok je Dodik u Banjoj Luci i u RS-u on ima veliki uticaj.

"Notorna je činjenica da centri moći nisu u institucijama već u stranačkim vrhovima. Tu je Dodik neprikosnoven. S druge strane, sve i da je Dodik poražen, nije poražena politika koju je on kreirao", upozorava Habul. Prvi test će, kaže, biti prijevremeni predsjednički izbori u RS-u, zakazani za novembar: "Ako opozicija izgubi, to će značiti trijumf Dodika."

21.10.25. 18:17

Kada Dodik diktira, Blagojevich tipka: U novom tekstu lobira za 'treći entitet' i podjelu FBiH

Uskoro test na terenu

Velika je nepoznanica raspoloženje unutar SNSD-a. Ima li alternative Dodiku? Ona se još ne nazire, kaže Habul, i napominje da su i kandidat SNSD-a za prijevremene izbore Siniša Karan i vršiteljica dužnosti predsjednika RS-a Ana Trišić-Babić osobe od Dodikovog povjerenja, baš kao i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

U narednim danima pokazat će se, smatra sagovornik DW-a, u kojem će se obimu smanjivati blokade srpskih ministara i poslanika u institucijama BiH.

"Što će pokazati u kojem će pravcu ići RS", zaključuje Habul.

Razvoj događaja u BiH, s pažnjom se prati i u susjednoj Hrvatskoj, kaže za DW politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero. On smatra da je cijeli proces ilustracija američke pragmatične i efikasne diplomatije.

"Ono što je odigrano s gospođom Cvijanović, u najboljem je stilu te diplomatije – efikasno i brzo", kaže Gjenero. Prema njegovim riječima, Dodik je nakon njenog povratka iz SAD-a "shvatio da mu je povlačenje ostalo kao jedina politička solucija".

Južna plinska interkonekcija važnija od "trećeg entiteta"

"Službenoj Hrvatskoj je bilo silno neugodno slušati Dodikov ispad, nakon banjalučkog sastanka s delegacijom HDZ-a BiH koju je predvodio Dragan Čović, lamentom o 'trećem entitetu'. U Hrvatskoj je svima jasno da je Washingtonski sporazum iz 1994, kojim je zaustavljen sukob između Hrvata i Bošnjaka i okončana hrvatska intervencija u BiH, i danas jedan od temelja američke politike prema BiH", napominje Gjenero.

Prema sagovorniku DW-a "vjerovatnije je da bi u budućnosti moglo doći do ukidanja drugog entiteta i pretvaranja cijele BiH u Federaciju, nego li da bi se mogao uspostaviti treći entitet". "Čović je svjestan da nema niti mogućnosti niti snage za uspostavu trećeg entiteta, niti bi u Zagrebu za to imao podršku. Druga je stvar što on i HDZ BiH žele održati trenutnu vladajuću koaliciju na nivou  države", kaže Gjenero.

Prema zagrebačkom analitičaru, odnos Čović-Dodik sada dobiva drugorazredno značenje, a područje na kome bi se Hrvatska morala snažnije angažirati, kad je riječ o "relativno malom uticaju što ga ima na Čovića", je hitno pokretanje procesa vezanih uz južnu plinsku interkonekciju.

"U novim okolnostima, ono što je u Sarajevu radio ambasador Murphy postaje silno važno, još važnije nego što je bilo u vrijeme njegova mandata. Za pretpostaviti je da je to javnim vlastima u Zagrebu jasno, i da će na vrijeme prepoznati što američka administracija od njih u tom smislu očekuje", kaže Gjenero.

Vulin kao "portparol Kremlja"

U Srbiji, izuzme li se zabrinutost bivšeg premijera Aleksandra Vulina, nije bilo naročitih reakcija na odluke Skupštine RS-a. Vulin ocjenjuje da "ukus poraza neće moći da nestane", i da je "politika borbe za očuvanje Dejtonskog položaja RS-a doživjela težak poraz". On je pritom izrazio sumnju da će ukidanje američkih sankcija Dodikovim funkcionerima biti dovoljna kompenzacija za "odricanje od dosljedne odbrane RS-a" i pozvao da se "ne odustaje od referenduma".

Direktor beogradskog Foruma za međuetničke odnose Dušan Janjić za DW kaže da je reakcija Aleksandra Vučića za sada izostala, iako je Dodik bio "važan igrač" u Vučićevim nastojanjima da spasi vlast idejom "srpskog svijeta".

Što se tiče Vulina, on je više portparol Kremlja, nego Vučića, tvrdi Janjić: "I Vulin i Dodik spadaju u one političare za koje se veže zastupanje ruske politike, promoviranje proruskih stavova i neka vrsta predstave o sebi kao miljenicima Rusije, ali Vulinova reakcija u ovom slučaju zapravo je ona koju ima i Vučić, samo što Vučiću treba vremena da vidi kako će se sve interpretirati."

Dodik je morao prihvatiti realnost

Janjić smatra da Vulin postupa u skladu s nalozima Kremlja kada kritikuje Dodika i da je Moskva "prema ozbiljnim izvorima" poručila Dodiku da zna šta je Cvijanović radila u Americi i da Dodik, u tom slučaju, neće moći računati na podršku Rusije."

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i jedna od Dodikovih najbližih saradnica nedavno je boravila u Washingtonu gdje je, uprkos tome što je na "američkoj crnoj listi" razgovarala sa američkim zvaničnicima.

Janjić kaže da ne treba potcjenjivati Dodikovu upornost, ali ni upornost pojedinih zapadnih država, u prvom redu SAD-a i Velike Britanije, koje imaju različite načine za rješavanje problema s političarima poput Dodika: "Ovaj način pokazuje da postoje mirna rješenja i da, od svih onih velikih galama, prijetnji ratovima i referendumima, više nema ništa. Dodik je, jednostavno, morao da prihvati realnost. To je, prije svega, rezultat pritiska i jasnog stava Washingtona."

Federacija BiH više nema Dodika kao alibi

Na tridesetu godišnjicu Dejtona, Dodik je morao prihvatiti da se povuku sporni zakoni i da se RS i institucije BiH vrate važnijim pitanjima. "A ti se problemi, iz američke perspektive, odnose upravo na deblokiranje države i podršku da se BiH uredi kao efikasnija, neblokirana država. Dodik je, u toj slici, bio onaj koji je blokirao", kaže Janjić.

Sagovornik DW-a naglašava da sada i političari iz Federacije BiH moraju drugačije djelovati, jer više nemaju alibi Dodika. "Sada se svi moraju uhvatiti u koštac s pitanjem: da li ovakva ustavna organizacija BiH zaista funkcionira? Jer, iz američke perspektive, upravo je to trenutno ključno pitanje", zaključuje Janjić.