Na održivost povratka utječe kompleksna politička situacija

Unija za održivi povratak i integracije u BiH smatra da na povratak i njegovu održivost utječe kompleksna politička situacija u BiH, te da je potrebno efikasnijim zajedničkim radom vladinog i nevladinog sektora osigurati uvjete da bi novac namijenjen za tu svrhu išao u ruke prioritetnim korisnicima, piše Fena.

Iz Unije su kazali za da su njihovi timovi proveli istraživanje u 65 općina (18.000 raseljenih osoba i povratnika) te smatraju da njihova zapažanja trebaju biti predmetom rasprave odgovornih osoba koje će brinuti da utrošak izdvojenog novca bude transparentan, jer stanje na terenu pokazuje da je veoma malo stvarnih povrataka.

Diskriminatorski odnos po nacionalnom ključu

Tako je istraživanjem, generalno u BiH, uočen diskriminatorski odnos po nacionalnom ključu pri odabiru korisnika, što, kako ističu iz Unije, čini presedan u odnosu na dosadašnju praksu domaćih i međunarodnih implementatora za pomoć u rekonstrukciji stambenih objekata.

Timovi Unije uočili su snažan politički utjecaj od onih koji određuju prioritetna područja za rekonstrukciju, pa je primjetno da je novac usmjeren najčešće u općine u kojim su načelnici iste političke partije.

To, ističu iz Unije, navodi na činjenicu da je u pitanju kupovina glasova - utjecaj pojedinih državnih službenika i pojedinaca iz nekih političkih partija na općinske komisije za rekonstrukciju i odabir korisnika.

Unija je ustanovila da se od novca namijenjenog za povratak radi i obnova stambenih objekata za osobe koje nisu povratnici i kojima nije stambena jedinica bila prije rata na današnjoj obnovljenoj adresi. "Novac za povratak, koji prati Fond za povratak gubi smisao naziva jer nije usmjeren za tu namjenu", ističe se.

Iz Unije upozoravaju da je određivanje prioritetnih općina transparentno tek nakon što se objavi lista. "Postavlja se pitanje ko, kad, kojim kriterijima i na koji način vrši odabir. Smatramo da se ta praksa mora promijeniti i moraju se uvažavati informacije civilnog društva, posebno Unije koja ima sve potrebne informacije (rekonstrukcija stambenih objekata, individualnih, kolektivnog stanovanja, infrastruktura, zapošljavanje, ekonomska podrška povratku, socijalna zaštita)", navode iz Unije.

Timovi Unije ustanovili su da je u pojedinim općinama zabilježen relativno mali broj povratnika u odnosu na broj prijeratnih stanovnika. Kao primjer za to navode Gacko gdje se od 3.880 Bošnjaka vratilo tek 48 osoba, a obnovljeno je 80 kuća, od kojih većinu vlasnici koriste povremeno. Za održivi povratak donirano je 15 farmi sa po 17 krava. Od toga radi samo jedna, ostale su prodate.

Navode da je npr. u općini Doboj-jug Vlada Hrvatske izgradila 40 kuća od kojih je petnaest naseljeno ili primjer Donjeg Vakufa gdje se vratilo samo 197 osoba. Od 685 povratnika 2004. godine danas živi jedna trećina. Ostali su se ponovno raselili.

Zabilježeni su i povratnici koji žive u improvizovanim objektima kao podstanari ili kod rodbine i godinama čekaju na obnovu imovine. Takvi primjeri su u općinama Banović (MZ Seona u kojoj 35 porodica živi kod rodbine) ili Bosanski Petrovac (MZ Krnjeuša - deset porodica u mjestu prijeratnog prebivališta živi kod komšija i čeka obnovu svojih kuća). Zbog toga iz Unije pitaju gdje, ko i kad je napravio propust prilikom raspodjele sredstava i pravog odabira korisnika pomoći.

Loša finansijska situacija

Istraživački timovi Unije uočili su da je među povratnicima na cijelom području BiH tek jedan posto njih zaposleno, te da je nedovoljna finansijska podrška za održivi povratak i usmjeravanje tih sredstava u drugom pravcu (izgradnja vjerskih objekata) razlog što povratničke porodice žive u stanju socijalnih potreba.

U oblasti obrazovanja primijećena je diskriminacija i segregacija. Konstatirano je postojanje modela “dvije škole pod jednim krovom“ (Stolac, Čapljina, Kiseljak), kao i pohađanje nastave po jednonacionalnim nastavnim planovima entiteta u kojima žive povratnička djeca. Stoga u Uniji smatraju da je neophodno usklađivanje i primjena postojeće zakonske regulative i ukidanje svih oblika diskriminacije iz obrazovnog sistema.

Unija je ukazala da tek deset posto povratnika ostvaruje prava zdravstvene zaštite u mjestu povratka. Primjer je Šamac gdje se većina povratnika liječi u Federaciji BiH -
Bošnjaci u Gradačcu, a Hrvati čak i pacijente za dijalizu voze u Odžak. Povratnici Srbi iz Glamoča liječe se u Banja Luci.

Iz Unije upozoravaju da se podaci do kojih su došli u istraživanju umnogome razlikuju od zvaničnih podataka i sve ukazuje na to das je proces povratka umnogome usporen, a u pojedinim općinama gotovo i stao.

Prema zvaničnim podacima još je 47.000 porodica u BiH izrazilo želju za povratkom i čeka na obnovu stambenih jedinica. U kolektivnim centrima živi 7.000 osoba, a bez električne energije je oko 2.700 porodica.

Istraživanje pokazuje da se u 65 bh. općina, koje su bile predmet istraživanja, vratilo 168.564 osoba, obnovljeno je 40.018 stambenih jedinica, dok na obnovu čeka još 37. 809 stambenih jedinica. Evidentirane su 6.172 porodice sa statusom raseljenih osoba. Radi se osobama koje nisu u bazi podataka Ministarstava za izbjeglice i raseljene osobe kao i 351 interno raseljenih osoba.

radiosarajevo.ba