Muškarci čine 87 posto nestalih u BiH

Povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta, Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) naglašava izazove s kojima se suočavaju žene u potrazi za svojim voljenima koji su nestali u oružanim sukobima i uslijed kršenja ljudskih prava. U Bosni i Hercegovini je utvrđeno da su 87 posto nestalih u oružanim sukobima 1990-ih bili muškarci, čime su žene i djeca ostavljeni da se bore s teškim posljedicama.

U BiH, više od 30.000 osoba su nestali tokom rata 1992-1995 godine.

Najnovije statistike iz Centralne evidencije Instituta za nestale osobe (CEN) i ICMP-ova analitika pokazuju da su muškarci bili ogromna većina nestalih, oko 87 posto. To znači da su iza njih uglavnom ostale žene, često s djecom koju moraju izdržavati. Neke od tih žena su i same bile žrtve ratnih zločina, npr. seksualnog nasilja i silovanja, a raseljene su iz svojih predratnih domova. Mnoge od njih potječu iz tradicionalnih zajednica ili ruralnih područja i mogu imati deficitarna znanja neophodna za ostvarivanje zakonskih prava.

Generalna direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger kaže da su, uprkos teškim ličnim nedaćama, mnoge žene tokom proteklih godina preuzele vodeću ulogu u nevladinom sektoru i uspješno se bore za rješavanje problema nestalih osoba u BiH, kao i na podizanju javne svijesti o ovom pitanju: „Tokom rada ove žene trpe zastrašivanja, suočavaju se s progonom i strahuju od odmazde.“

„Vjerujemo da je ovo jedan od razloga zašto je pitanje nestalih kroz historiju bilo 'nijemo' i na margini. U mnogim dijelovima svijeta ono još jeste nijemo“, dodala je ona.

U mnogim zemljama svijeta, neizvjesnost sudbine nestalih muškaraca ima i pravne posljedice, te su tako preživjeli uskraćeni za pravo na nasljedstvo, penziju i novčane naknade, a u nekim zemljama nedefinirani status nestale osobe može spriječiti žene da se preudaju. Osim toga, ovakvo traumatsko stanje preživjelih gdje vlasti odbijaju da priznaju sudbinu i otkriju lokaciju nestale osobe prepoznat je kao oblik mentalnog mučenja.

Država BiH je na ovu situaciju odgovorila donošenjem prvog na svijetu Zakona o nestalim osobama 2004, kojim se porodici nestale osobe garantira pravo da sazna sudbinu i lokaciju svojih najmilijih. Zakon BiH je porodici dodijelio i određene beneficije, kao što su prioritet u zapošljavanju i obrazovanju, zdravstvena zaštita, pravo na obilježavanje mjesta ukopa i finansijska pomoć. Međutim, ovaj zakon nije u potpunosti implementiran i još se čeka na formiranje fonda za pomoć porodicama nestalih osoba.