Mladi ne cijene izvinjenja, to su za njih prazne riječi
![Mladi ne cijene izvinjenja, to su za njih prazne riječi](https://radiosarajevo.ba/assets/default/article/871x540.jpg)
Za mlade ljude u našoj zemlji izvinjenja nisu
bitna i smatraju da se njima ne može nadoknaditi šteta. Više vjeruju konkretnim
reparacijama i odštetama, i ne cijene iskazivanje emocija pri izvinjenju.
Rezultati su to istraživanja koje je prove Balkanski institut za izučavanje
konflikata, odgovornosti i pomirenja pri Univerzitetu Sarajevska škola za nauku
i tehnologiju (SSST).
Ovakvi zaključci postavljeni su nakon četiri studije, a trenutno se u Sarajevu radi isto ovakvo istraživanje.
Bez direktnog iskustva rata
U istraživanje je uključena srednjoškolska populacija jer se, navodi, ne želi uključiti bilo koja dobna skupina koja bi na neki način mogla imati direktnog iskustva s ratom, kaže za Fenu dr. Sabina Čehajić-Clancy, direktorica Balkanskog instituta za izučavanje konflikata, odgovornosti i pomirenja.
„Ispitujemo mlade ljude od 16 do 21 godinu zato što nas interesuju isključivo direktni tj. čisti efekti manipulacija, kao što su izvinjenje i reparacija“, objašnjava Čehajić-Clancy.
Također, ovo istraživanje je interesantno s još jednog aspekta, jer će kako naglašava povezati filmsku umjetnost i nauku.
„Dakle, koristimo se filmom kao eksperimentalnom manipulacijom. Uz finansiranje Fonda Otvoreno društvo - Soroš, švajcarske ambasade i uz podršku producentske kuće Pro.ba uspjeli smo napraviti film „Unutra“, koji je režirao Namil Kabil. Film je napravljen isključivo za potrebu ovog istraživanja“, rekla je direktorica Instituta.
Studija do ljeta
U okviru filma su, ističe, izvršene manipulacije tipa „Da li predstavnica jedne skupine nudi izvinjenje ili ne i šta ona osjeća pri tome, da li se osjeća krivom ili ne ili pak ne osjeća ništa?“.
Na taj način su se manipulirale različite emocionalne i druge reakcije, koje se trenutno prikazuju srednjoškolcima u Sarajevu.
Pomoću toga se, kaže, mjeri njihova rekacija na ono što su vidjeli odnosno čuli.
Studija o efektima reparacije, izvinjenja i kolektivnih emocija na oprost i pomirenje trebala bi biti završena do ljeta, kada će se objaviti publikacija.
Cijene se konkretni potezi
Balkanski institut do sada je uradio četiri studije, u okviru kojih je ispitano oko pet stotina srednjoškolaca.
Rezultati studija pokazali su da ispitanici ne preferiraju izvinjenja niti bilo koju emociju što je u suprotnosti s početnim hipotezama.
„Više preferiraju priznanje i reparacije, ali istovremeno ne žele čuti nikakvu emociju, iako ona može biti moralnog karaktera. Znači u ovom trenutku bilo koji oblik emocije, pa čak i stid ne žele da čuju. Preferiraju potpuno bezemotivne reakcije, odnosno čisto priznanje bez izvinjenja“, istakla je Čehajić-Clancy.
Ipak ono što bh. srednjoškolci uvažavaju jesu konkretne odštete tipa povratka izbjeglica kućama, zatim da se daju afirmativne akcije kao što su povlastice pri zaposlenju, pri besplatnom zdravstvenom osiguranju, školovanju i slično.
„Prema tome, izvinjenja su im prazne riječi i kod njih„ne piju vode“. Bolje reaguju na „suho“ priznanje, nego na priznanje koje prati stid“, objasnila je.
Iz tog razloga su u planu još dvije studije,
jer članovi Instituta žele saznati zašto srednjoškolci preferiraju neemotivnu
reakciju naspram stida?
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.