Mladen Ivanić: Granicu sa Srbijom riješiti po principu "metar za metar"

Ovo je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) rekao Mladen Ivanić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 

On je istakao kako su "nevjerovatna glupost i frustracije" bilo kakve priče i tvrdnje da će Bosna i Hercegovina Srbiji pokloniti dio svoje teritorije.

"Prvi put čujem da je to rečeno u tom obliku. Prvo, ne može biti poklona. Jedini princip može biti kvadratni metar za kvadratni metar. Šta poklanjamo? Je li to neko vidio da tamo ima nekih rudnih bogatstava, nečega. Ne znam da li ljudi uopšte znaju o čemu govore, koliko je tih kvadratnih metara u pitanju? Niti su to neke velike količine, niti je to bilo šta drugo. Ljudi koji se time bave očito ne znaju da postoje teritorije koje mi tretiramo kao da su Bosna i Hercegovina iako su Srbija. Uzmite Pavlovića most", naveo je Ivanić. 

Takve priče i tvrdnje plasiraju oni koji su, smatra Ivanić, "tipični primjer ljudi kojima nije do rješenja i nije do dogovora, nego im je do sukoba".

"Mislim da je ovdje potpuno logično kada pogledate karte, a ti ljudi koji tako govore nisu vidjeli ni kartu, da ima nekoliko tačaka u kojima je praktično dio teritorije BiH duboko u Srbiji. Ti ljudi tamo moraju proći kroz Srbiju da mogu doći do BiH i da nema druge veze, odnosno da je nemoguće napraviti put drugačije. Potpuno jedan, rekao bih, pogrešan pristup o tvrdnjama poklanjanja. I više mi on govori o nedostatku spremnosti. Ma, pazite. Ako ne bude zamjene, živjeti je i sa time. Ali, koja je poruka svega? Koja je poruka s tim stavom? To su ljudi koji su pravili problem i povodom Sutorine", poručio je Ivanić.

BiH ništa ne poklanja Srbiji

To su, smatra Ivanić, "ljudi kojima je stalo do sukoba, koji tobože brane BiH, a rekao bih, liječe svoje lične frustracije". 

"Mislim da je sve to van pameti. Niko još nije vidio nikakav prijedlog i ti koji takve stvari govore, govore to potpuno pogrešno. Vrlo je teško takvim iracionalnim pristupima naći racionalan odgovor. Ko kaže da nama nije u interesu da dobijemo dio sadašnje teritorije Srbije. Jer, morat ćemo ga dobiti. Nemoguće je to drugačije završiti nego kvadratni metar za kvadratni metar istih karakteristika i ispraviti nelogičnosti. Sve drugo je svjesno ostavljanje problema", naglašava Ivanić i dodaje: "Šta znači uopšte sprečavati takvu jednu vrstu razgovora? Ja mislim da je to samo jedna tipična arogancija ljudi koji tobože brane državne interese, a u stvari samo promovišu sebe."   

I informaciju da bi BiH trebala dati teritoriju oko hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić smatra potpuno pogrešnom.

"Već na sastanku je dogovoreno da se tu granica neće mijenjati, da će ići rijekom Drinom. Ali, s obzirom na to da je Srbija napravila te brane, da to pripada njima, da će naši dobivati naknadu za potopljeno zemljište, da se Srbiji omogući da 90 godina može nesmetano tamo staviti mašinu, dizalicu, kran, popraviti stvari kada to postoji, a ne da se moraju kakve posebne procedure u takvim uslovima raditi. Neće se tu mijenjati granica, tu na tim hidroelektranama. To pokazuje koliko ljudi znaju", ocjenjuje Ivanić. 

S obzirom na prijedlog Srbije o zamjeni teritorije sa BiH na stanici Štrpci, u dijelu pruge Beograd - Bar, te prostora oko Rudog, interesiralo nas je šta BiH očekuje zauzvrat.  

"To moramo dobiti kao prijedlog od Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine. Prosto, nije moguće da mi nemamo razloga da tražimo dio teritorije Srbije koji nam odgovara. Ako Srbiji odgovara taj jedan dio za rješavanje ovih problema, valjda u BiH ima neko ko je u stanju da kaže, to je obaveza Komisije i da ona kaže za nas je najbolje da se ta kompenzacija izvrši tu i tu. A, to očekujemo od Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine. To je njena obaveza. Nije Predsjedništvo BiH to koje će o tome odlučivati", naglašava Ivanić. 

Svako ima svoje planove o putu Sarajevo - Beograd

Član Predsjedništva BiH govorio je i o različitim zahtjevima za definiranje trase brze ceste Sarajevo - Beograd te o inicijativi o donošenju deklaracije o tome u Parlamentarnoj skupštini BiH.  

"Svako je zacrtao neke svoje planove i to više nisu ni planovi između entiteta, nego su postali i regionalni planovi. Imate jednu priču iz Goražda u Federaciji BiH, a drugu priču iz Tuzle. Imate jednu priču iz Bijeljine i Brčkog i drugu priču unutar RS-a, između opština oko Sarajeva. Šta je smisao cijele te priče? Mislim da su sve priče unaprijed, a da ništa još uvijek konkretno nije dogovoreno. Evidentno je da bi najbolje bilo da se napravi, ja sada govorim kao neko ko dolazi iz RS-a, i put od Bijeljine do Kuzmina, to je 20 do 25 kilometara, od kojih je pola u RS-u, odnosno BiH, a pola u Srbiji. Sama Bijeljina ima potrebu da to uradi, nevezano kuda put ide. Isto tako, kao što sam uvjeren da će Srbija doći do Višegrada, odnosno do granice na Vardištu, jer je to rekla. Ali, meni je potpuno logično da se napravi onda i izlaz iz Sarajeva na taj put, nećemo ga izolovati. Kada će se to događati, ne vjerujem tako brzo. Jer je to na dugom štapu i pitanje je priče o kreditu ili o načinu. Neće Turska taj put praviti i ostaviti nam ga besplatno. Sigurno niko to neće uraditi. Imaju oni dovoljno potrebe kod sebe da to rade. Tako da je, po meni, sve ovo besmisleno", cijeni Ivanić. 

Naglašava kako razumije, ako već ide put od Sarajeva prema Višegradu, "zar nije potpuno logično da i Goražde, u FBiH, zatraži priključak".

"Pa, nije ni to neostvarivo. To je dvadesetak kilometara. U svakom razgovoru sve se može riješiti, ako se hoće razgovarati. Ali, bit će samo ovako i nikako drugačije, neće se ništa riješiti. Zato ja zaista ne želim da budem dio tog nepotrebnog sukoba oko svega, pa i oko toga kuda će ići autoput", navodi Ivanić. 

Pelješki most nije sporan, nego prilaz bh. moru

Član Predsjedništva BiH govorio je i o deklaraciji donesenoj u Predstavničkom domu Paralmentarne skupštine BiH o protivljenju izgradnji Pelješkog mosta te da li je BiH u zavadi sa Hrvatskom zbog toga. 

"Ja mislim da, prije svega, treba konačno sjesti i otvoriti pitanje šta se hoće? U osnovi, nije Pelješki most problem tome. Pelješki most je povod da se neke stvari razriješe. Protivnici Pelješkog mosta traže dvije stvari. Jedno je da most gabaritima omogućava normalan promet i prolazak brodova što, očito, omogućava, jer taj most je projekatovan na visinu na kojoj je most između Kopenhagena i Malmea, odnosno između Danske i Švedske. Ako njih zadovoljava, treba i nas da zadovoljava. Drugo pitanje, koje je daleko važnije, je kakav je režim ulaska brodova u vode Bosne i Hercegovine. Taj problem postoji i on nema veze s mostom. Potpuno je razumljiv zahtjev BiH da režim bude takav da ti brodovi mogu slobodno dolaziti. Činjenica da prolaze kroz hrvatske vode ne treba da sprječava ljude da i dođu i budu prisutni u vodama Bosne i Hercegovine. To je stvar koju treba riješiti. Ostalo, ja uopšte ne vidim šta je problem. I mislim da opet tu nekako kao veliki državotvorci definišu svoj stav, a da ne znaju šta hoće nakon toga da naprave", stava je Ivanić. 

Kaže da bi mu bilo vrlo zanimljivo vidjeti da neko kaže kako sada ulaze brodovi u Neum kada nema mosta.

"Ako smo zadovoljni sadašnjim sistemom, a niko nije otvarao, koliko znam, ta pitanja, onda bismo bili zadovoljni i sa mostom. Jer, most neće ograničavati prolazak brodova. I mislim da je krajnje vrijeme da bez tih nekih velikih emocija i glumljenja velikih zagovornika i protivnika mostu treba da sjednemo i hladne glave i racionalno to vidimo. Ja, iskreno, kao neko ko dolazi iz RS-a bih od Hrvatske zatražio da se može ulaziti u bh. vode, ali bih dodatno tražio i da jednako tako prioritet bude izgradnja mosta na Savi, da se konačno Banja Luka poveže sa autoputem Beograd - Zagreb. Jer, ovo što sada Hrvatska radi, više nema nikakvog smisla. I generalno mislim da su to stvari koje se u dogovoru oko toga kako se most gradi, šta će biti, mogu rješavati. Dakle, hladne glave i racionalno", poručuje Ivanić. 

Priče o terorističkim kampovima u BiH su gluposti

Kada je priča o terorizmu u pitanju, navodi Ivanić, postoje dva ekstremna pristupa. Jedan je, kaže, da se maltene iza svakog ćoška vidi teroristu što, tvrdi, nije tačno, odnosno apsolutno je netačno. Ali, drugi, ekstremni pristup, ističe Ivanić, je onaj koji kaže, ne, mi nemamo nikakav problem. 

"Mi, ipak, imamo problem i htjeli ili ne htjeli moramo priznati da smo jedna zemlja koja je imala par akata koji su vrlo problematični. Napad na policijsku stanicu u Bugojnu nije stvar koju treba zanemariti, napad na američku ambasadu u Sarajevu nije stvar koju treba zanemariti. Također, napad na policijsku stanicu Zvornik nije stvar koju treba zanemariti, kao ni ubistvo dvojice vojnika OS BiH. Dakle, toga ima. Ne mislim da iza svakog ćoška viri terorista, što apsolutno nije tačno, ali ne bih ni pripadao među one koji bi to potpuno ignorisali. Hladne glave i racionalno treba razgovarati", cijeni Ivanić. 

Naravno, kaže, u "BiH imamo i one ratnike koji su bili u Siriji". Čovjek koji je spreman, objašnjava Ivanić, da izgubi glavu u jednoj zemlji sa kojom nema nikakve veze i koji se nakon toga vrati, "pa normalno da morate biti sumnjičavi šta je njegov motiv i šta želi da napravi ovdje, u BiH". 

"Imate još uvijek, ako sam dobro shvatio, podatak o stotinjak ljudi koji se još uvijek vode da su tamo. To su ljudi koji će se vratiti kad-tad. Sasvim sigurno da su kao izvor potencijalne opasnosti. Ne možemo, ne smijemo to zanemarivati. Ali da iza svakog ćoška vrebaju teroristi, da je to terorizam neki, da mi ovdje imamo organizovane kampove, mislim da su to zaista potpune gluposti", stava je Ivanić. 

Kad je riječ o donošenju Deklaracije o vojnoj neutralnosti RS-a, što se tiče aktiviranja MAP-a, kako navodi Ivanić, sprečavanja aktiviranja formalno-pravno nema. 

"Postoji zahtjev za MAP koji je u Briselu podnio tadašnji član Predsjedništva BiH (Nebojša Radmanović), i sa i bez deklaracije nema šanse da se donese drugačija odluka. Mi znamo da kada bi sada neko htio da donese drugačiju odluku, da je ne bi mogao postići, jer oko toga ne bi bilo konsenzusa. Dakle, to nema veze sa MAP-om. To ima više veze s tim da se, ako se nešto na tom putu desi, odgovornost pokuša prebaciti na nekoga drugog unutar RS-a, pa da se kaže - eto, vidiš, mi smo htjeli da toga ne bude, ali ovi iz Sarajeva, iz Saveza za promjene, nisu to podržavali. Dakle, više je njena dnevna politička upotreba", navodi Ivanić.  

Članstvo u NATO-u bi značio podjelu Srba

Međutim, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ističe kako oko članstva u NATO-u nije bilo saglasnosti i neće ni biti još jedno duže vrijeme.

"Ja sam to više puta rekao, ponovit ću i sada. Meni je potpuno razumljiv stav Bošnjaka da se treba ići u NATO, realno govoreći, tamo je zemlja koja se za jedan veliki dio Bošnjaka vezuje, a to je Turska. I oni smatraju da imaju prirodnog sagovornika tamo. Hrvatska je već u NATO-u i logično je da predstavnici hrvatskog naroda to očekuju. Srbija nije i vrlo je teško očekivati da će neki od srpskih poslanika reći da mi trebamo da uđemo, bez obzira na to što Srbija nije. Jer bi to značilo novu podjelu. Jer, ne daj Bože nekakvog sukoba, to bi značilo da isti narod može biti na dvije različite strane, što nije normalno i nije dobro. Tako da ja tu Deklaraciju o vojnoj neutralnosti RS-a više tumačim za dnevno-političku upotrebu, za slučaj da se dobije MAP, da se okrivi neko drugi i da se pokuša skinuti odgovornost. Ključne iskorake kada je MAP u pitanju učinio je SNSD i njihova vlast, niko drugi", stava je Ivanić. 

Istakao je kako su ga pravni stručnjaci informisali da će biti jako teško izabrati Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nakon općih izbora u BiH u oktobru 2018. godine. 

Navodi da se može konstituisati Predstavnički dom Parlamenta FBiH, ali Dom naroda Parlamenta FBiH, po trenutnom stanju kakvo je, ne može.

To znači, kaže Ivanić, da tada nije realno očekivati izbor predsjednika FBiH, jer on podrazumijeva saglasnost u Domu naroda Parlamenta FBiH, kao ni potpredsjednika. Čim nemate te funkcije, navodi Ivanić, nemate ni Vladu FBiH, a nemate ni Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. 

To znači, pojašnjava Ivanić, da vi formalno možete konstituisati neke organe, kao što su Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom PS BiH, čak se može, kaže, izabrati i Vijeće ministara BiH, jer ne mora biti potvrđeno u Domu naroda PS BiH. 

"Ali, vi nemate konstituisan parlament i ništa se onda više ne može raditi. To u suštini znači da bez neke vrste saglasnosti u promjenama Izbornog zakona BiH, to se ne može riješiti. Trenutno mi se čini da niko ništa ne radi da se neka vrsta usaglašene vrste promjene Izbornog zakona BiH desi i mislim da vrijeme neumitno teče. Mislim da mi neumitno tonemo u krizu sličnu onoj u Mostaru, da nam prijeti opasnost da BiH postane kao Mostar. Nekako smo se navikli da Mostar funkcioniše praktično bez izbora, ne znam koji broj ciklusa. Mislim da je to nemoguće, kada je BiH u pitanju, da se desi. Očekujem, prije svega, razuman odnos između SDA i HDZ-a BiH. Ako tu ne bude spremnosti da se stvari rješavaju, uvjeren sam da ulazimo u suštinsku krizu. Sve što govore da je to zbog izbora, to nema veze. To je u suštini različita koncepcija", kaže Ivanić. 

U FBiH u parlamentu, u RS-u direktan izbor članova Predsjedništva BiH

Za konstituisanje vlasti u FBiH, odnosno kompletiranja vlasti na nivou BiH, kaže Ivanić, nesporno je logičnije da se riješi izbor Doma naroda Parlamenta FBiH, prvenstveno i zbog odluke Ustavnog suda BiH.

"To je ono što je urgentno. Ja, iskreno, mislim da nije ni toliki problem riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva BiH. Po meni, ono što je jedino logično moguće, razumno, a da istovremeno ne proizvodi priče o dodatnim podjelama unutar FBiH, to je da u RS-u ostane izbor kakav je bio, da se izbriše nacionalni predznak, a da se u FBiH oni biraju u Parlamentu. Ja uopšte ne vidim šta je to toliki problem, jer su ustavne nadležnosti Predsjedništva BiH definisane. Osim simbolike, tu nema nikakve druge suštinske promjene, jer neće autoritet članova Predsjedništva BiH iz FBiH biti drugačiji. Ja iskreno mislim da je to moguće", kaže Ivanić.

Pojasnio je i zašto je za direktne izbore člana Predsjedništva iz RS-a, te dodaje, da nisu bili direktni, "ne bi prošao".

"SNSD je imao više poslanika u parlamentu i danas bi neko iz SNSD-a sjedio da je to bilo u Parlamentu. Ja sam dobio glasove SNSD-ovih glasača, DNS-ovih, Socijalističke partije. Volio bih da je tako moguće i u Federaciji BiH, ali očito nije. I ako već ne može tako u FBiH, onda je jedini razuman način izbor u parlamentu, s tim da se onda kaže jedan član se bira iz RS-a u opštem zakonu, a dva se biraju iz FBiH, te da iz jednog naroda ne može biti više od jednog. I riješili ste i Sejdić-Finci i sve. Zašto to ljudi ne žele da riješe, posebno u FBiH? Stičem utisak da svima odgovara sukob, a ne rješenje. Jer, kada ste u sukobu, onda ste kao važni, ako stvari rješavate, onda kao niste važni i nemate kao neku težinu. Zato mislim da su veoma male šanse da se ovo riješi i mislim da BiH poslije idućih izbora ulazi u još ozbiljniju krizu. Možda ima ljudi koji vjeruju da tako treba uraditi, pa da će onda kao neki čir da pukne, pa će se kao desiti nešto što svi očekuju da će se desiti. Ja mislim da je to jako, jako pogrešno", poručio je Ivanić.  

Problemi koji su uticali da u Predsjedništvu više "nije sjajno"

Po njegovom mišljenju, nije toliki problem predizborna kampanja koliko suštinski činjenica da i dalje postoje tri dugoročno različite vizije Bosne i Hercegovine. Čak ni to ne bi bio problem, kaže Ivanić, ako imate razumne ljude koji, znajući da je to tako, će reći, hajde, nećemo se onda svađati, razlikujemo se u stvarima, hajde da ostavimo stvari oko kojih se razlikujemo po strani i hajdemo pokušati definisati kao prioritete stvari oko kojih se možemo dogovoriti. 

Jedno vrijeme je to funkcionisalo, kaže Ivanić, u aktuelnom sazivu Predsjedništva BiH, prvih godinu-godinu i po dana.

"Rekao bih, bilo je izvanredno. Nijednog sukoba nije bilo između nas. Sve stvari su išle na najdirektniji mogući način. Funkcionisali smo baš kako treba, da bi, međutim, sada, nakon onih iracionalnih, potpuno nepotrebnih stvari, tipa objave rezultata popisa stanovništva, 9. januara i sve ostale stvari proizvele tako negativnu klimu da je to jednostavno dovelo do potpune blokade", kaže Ivanić.

On navodi kako je Predsjedništvo BiH bilo dobro krenulo, pokazalo da je moguće i u uslovima složene BiH imati pozitivni ambijent, da bi se, na žalost, stvari potpuno okrenule i umjesto dogovora, ušlo se u sukobe.

"Vjerujem da tome nisam dao doprinos. Ja nisam nijednu od tih tema proizveo. Ja sam samo bio prisiljen da reagujem na probleme koji su drugi otvarali. Ponekad je moj odgovor bio i žestok, ali nije proizvodio krizu. Ja sam se uvijek trudio da ne namećem stvari koje bi drugima bile problem. Morao sam regovati kada je neko nametao stvari koje su meni problem. Očekivati da ja u ime BiH izađem i kažem - ne, 9. januar neće biti praznik, bilo je potpuno neracionalno, nepotrebno i, čak, mislim, iritantno. Očekivati od mene da kažem da 200.000 ljudi koji su popisani u BiH, a za koje svi znamo da ne žive u BiH, da je to normalna stvar, potpuno je pogrešno. Očekivati da na vaninstitucionalni način pokušaja dizanja revizije tužbe protiv Srbije ja treba da kažem da to je uredu, bilo je potpuno pogrešno. Te stvari su proizvele taj negativni ambijent isto kao što može i ovo pitanje s početka, da li BiH poklanja nešto Srbiji. A, princip je metar za metar. Bože me sačuvaj, prosto mislim da je ogroman problem u glavama tih ljudi koji takvu misao uopšte mogu da izreknu", smatra Ivanić.

O kandidatskom statusu za EU kad budu predati odgovori na Upitnik

Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić govorio je i o tome da li je u ovakvom političkom ambijentu 2018. već unaprijed izgubljena za BiH te da li su oni koji govore o kandidatskom statusu BiH za članstvo u EU naredne godine preveliki optimisti.

"Primijetili ste da ja o tome ne govorim. Primijetili ste da ja uporno insistiram da idemo korak po korak i da završimo prvu stvar, da bi govorili o kandidatskom statusu, a to je da pripremimo odgovore na Upitnik. Mi smo u februaru ove godine imali priču kako su odgovori pripremljeni i da ih samo treba spojiti. Evo nas u novembru i još uvijek odgovora nema. O kandidatskom statusu ću moći eventualno govoriti kada jednom predamo odgovore. Prije nego što ih predamo, o tome ne mogu", kaže Ivanić.  

Odgovori na Upitik EU su, kako navodi Ivanić, samo jedan od uslova, zapravo preduslova.

"Čak bih rekao, nisu ni toliko ključni koliko pozitivan politički ambijent. Ko će nam dati status ako ne možemo riješiti izbor organa. Kakav kandidatski status možemo očekivati ako zbog nedostatka saglasnosti o Izbornom zakonu BiH prijeti opasnost da više nema nijedne ozbiljne institucije vlasti u BiH. Pa nije svijet, i nije Evropa do te mjere iracionalna da će sebi omogućiti tako nešto. Pa valjda je pravna pretpostavka konstituišite vlast da bismo mogli dalje razgovarati. Ja bih volio da se to desi, ja bih volio da mi 2018. dobijemo kandidatski status u EU, ali to ne zavisi od Evrope. To zavisi od nas. Ako mi to sami nećemo, neće nam ni Evropa moći pomoći", poručio je u intervjuu za Anadolu Agency Mladen Ivanić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.