Mještani Glamoča podnijeli tužbu: Projekat deponije kao veliki rizik za stanovništvo

Nakon višegodišnje borbe mještana naselja Glamoč protiv nezakonitosti vezanih za projekat deponije "Trešnjica", na inicijativu Aarhus centra u BiH pokrenuta je tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava stanovnika ovog naselja. Ovo je prva tužba ove vrste za zaštitu okoliša i ljudskih prava u kontekstu mogućeg uticaja deponije, koja će se voditi putem parnice uz potraživanje novčanih naknada.

Ovom tužbom traži se sudska zaštita zbog ozbiljnog ugrožavanja prava na zdravu životnu sredinu, zdravlje, sigurnost, imovinu, te privatni i porodični život stanovnika Glamoča. Prema navodima iz tužbe, ugrožavanje proizlazi iz nastavka radova na projektu deponije uprkos brojnim pravnim i proceduralnim spornostima, uključujući izvođenje radova bez važeće okolinske dozvole i korištenje neadekvatnog pristupnog puta kroz naseljeno područje, saopćeno je iz Aarhus centra u BiH.

Ovaj postupak nije došao iznenada niti preko noći. Mještani Glamoča godinama upozoravaju na način na koji se pokušava realizirati projekat deponije "Trešnjica", posebno ukazujući na nezakonitu prenamjenu državnog šumskog zemljišta za potrebe pristupnog puta, kao i na korištenje privatnih parcela bez saglasnosti vlasnika i bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa. Još u novembru 2025. godine javno su upozoravali na nezakonit početak radova i najavili pravnu borbu kako bi zaštitili svoja prava, domove i imovinu.

Trending

Blagaj Run Festival 2026 počinje večeras: Sportski i porodični vikend u Blagaju

Jedan od ključnih trenutaka u ovom slučaju desio se u januaru 2025. godine, kada je Kantonalni sud u Goraždu donio presudu kojom je zaustavljeno nezakonito raspolaganje državnom imovinom za potrebe izgradnje pristupnog puta do deponije. Aarhus centar u BiH tada je upozorio da je riječ o važnom presedanu, jer je sud jasno potvrdio da se državnom imovinom ne može raspolagati bez odluke države i nadležnih institucija. Uprkos toj presudi, prema navodima iz tužbe i javno dostupnim informacijama, projekat se nastavio realizirati dalje.

Dodatnu zabrinutost izazvala je činjenica da je, prema dokumentaciji navedenoj u tužbi i javnim istupima mještana, okolinska dozvola za projekat istekla 28. januara 2026. godine, a radovi nisu obustavljeni. Mještani su i nakon toga nastavili upozoravati da se radovi odvijaju uprkos neriješenim pravnim pitanjima, bez adekvatne reakcije nadležnih institucija.

26.03.26. 20:45

Mještani Vesele kod Bugojna slave pobjedu: Spriječili otvaranje kamenoloma uprkos prijetnjama

Poseban problem predstavlja i pristupni put koji prolazi kroz naselje Glamoč. U tužbi se navodi da taj put nije projektovan niti tehnički osposobljen za prolazak teške mehanizacije i teretnih vozila, da njime svakodnevno prolaze pješaci i djeca, te da su na pojedinim stambenim objektima već nastala oštećenja usljed vibracija i intenzivnog saobraćaja. Stanovnici zato s pravom strahuju za svoju sigurnost, zdravlje i mirno uživanje doma.

Tužbom se od suda traži da utvrdi da su stanovnicima Glamoča povrijeđena kolektivna prava, da zabrani daljnje izvođenje štetnih radnji, uključujući prolazak teških vozila kroz naselje i izvođenje radova bez ispunjenih zakonskih uslova, te da naloži otklanjanje posljedica nezakonitog postupanja.

"Aarhus centar u BiH će se pridružiti tužbi na strani mještana Glamoča. Smatramo da je nastala i da će nastati velika šteta po okoliš zbog izgradnje deponije Trešnjica, a koja se trenutno gradi uprkos pravosnažnoj presudi Kantonalnog suda Goražde prema kojoj dozvola za pristupni put nije zakonita. Dozvola je poništena. To očigledno nije dovoljno Gradu Goražde. Idemo sada u parnicu, a sa nestrpljenjem čekamo konačno postupanje i tužilaštva po ovom predmetu. Krivične prijave su predate još prošle godine. Dosta je sa ignorisanjem glasa naroda, nepoštivanjem osnovnih ljudskih prava, grubog narušavanja okolišnih standarda i ilegalnom uzrupacijom državne imovine", poručila je Emina Veljović iz Aarhus centra u BiH.

Ovaj slučaj je važan ne samo za Glamoč i Goražde, već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Kada se projekti koji mogu imati ozbiljne posljedice po okoliš i zdravlje ljudi pokušavaju provoditi mimo zakona, bez dozvola i bez stvarnog učešća javnosti, sudska zaštita postaje nužan mehanizam odbrane javnog interesa.