Milorad Dodik ostao bez mandata na poziciji predsjednika RS-a: Šta će se dalje dešavati?

Na sjednici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine danas, 6. augusta, članovi su jednoglasno odlučili da se oduzme mandat Miloradu Dodiku koji je na poziciji predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS.

Kako smo već objavili, Dodikova odbrana ima pravo žalbe na ovu odluku Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje razmatra izborne žalbe. No, idemo redom. 

Otkup robije. A, politika?

Kako se doznalo krajem prošle sedmice, kada je odluka stigla na adrese 'uključenih strana', Apelaciono odjeljenje  državnog Suda potvrdilo je presudu kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Time je presuda postala pravosnažna. Inače, Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. odbio sprovoditi odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Trending

Pucnjava u Hrvatskoj: Muškarac ubio jednu ženu, drugu teško ranio

Detalje presude možete čitati OVDJE, dok reakcije i dešavanja koja su uslijedila poslije možete čitati na OVOM LINKU. 

Očekuje se da će samoproglašeni laktaški vožd otkupiti jednogodišnju zatvorsku kaznu, jer se kazne zatvora izrečene do jedne godine mogu, na zahtjev osuđenika, zamijeniti novčanom kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana. Ako se navedeni rok ne ispoštuje, sud donosi odluku o izvršenju kazne zatvora.

"Ako se novčana kazna plati samo djelimično, izvršit će se kazna zatvora srazmjerno iznosu koji nije plaćen", stoji u Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera. Dan proveden u zatvoru može se zamijeniti novčanom naknadom u iznosu od 100 KM, što znači da kaznu zatvora od godinu dana Dodik može platiti sa oko 36 hiljada KM.

06.08.25. 10:20

Sada je i zvanično: Milorad Dodik nije više predsjednik RS, CiK BiH mu oduzeo mandat

I dok se čeka da Dodik otkupi robiju, sve oči uprte su u ono 'šest godina zabrane političkog djelovanja'.

Kako je CIK danas i formalno oduzeo mandat, očekuje se da ova komisija raspiše prijevremene izbore za ovu funkciju, što je regulisano Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine: "Prijevremeni izbori bit će održani u roku od 90 dana od raspuštanja izabranog tijela, odnosno prestanka mandata sukladno s ustavom i zakonom", jasan je član 14.3 navedenog zakona. Na press konferenciji u petak, Dodik je pak pozivao MUP RS-a da ne dozvoli postavljanje glasačkih mjesta.

Ono što se zna jeste da Dodik, na odluku CIK-a, ima pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH. No, prema pisanju Istrage, navodno postoji i još jedna pravna začkoljica koju može iskoristiti - Dodik može i izbjegavati primiti odluku CIK-a, a dok je ne primi, rok za žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH neće početi teći. Na taj način možda može kupiti određeni period do donošenja konačne odluke o oduzimanju mandata predsjednika RS. S druge strane, pak, CIK je danas poručio: "Žalba se podnosi Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine u roku od dva dana od dana prijema odluke preko Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 6.9 stav (1) i stav (2) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine."

06.08.25. 10:42

Oglasio se CIK nakon oduzimanja mandata Miloradu Dodiku: Pojasnili da li je dozvoljena žalba

"A, šta ako?"

S obzirom na to da je Dodik izgubio mandat na osnovu presude Suda BiH, Apelaciono odjeljenje Suda BiH će potvrditi odluku CIK-a. Od tog trenutka, a to je vjerovatno početak naredne sedmice, Dodik formalno prestaje biti predsjednik RS-a. Istaknimo i ovo - pravne posljedice koje su propisane Krivičnim zakonom BiH odnose se na prestanak službene dužnosti i zaposlenja, zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava. No, kako se SNSD, nakon Schmidtove odluke, ne finansira iz budžeta, on može ostati na čelu svoje stranke, ali šest godina ne može se kandidirati niti za jednu gore navedenu poziciju.

Dodajmo i kako je samo sat uoči sjednice CIK-a danas Dodik na mreži X poručio:

"A šta ako odbijem?"

Važno je istaći da ometanje izbornog procesa predstavlja krivično djelo.