Markovina: "Ne postoji ni najmanja mogućnost da RS proglasi nezavisnost bez odgovora iz Sarajeva"

Promjene u međunarodnim odnosima, politička kriza u Bosni i Hercegovini, prijetnje secesijom i pitanje hrvatskog entiteta bile su među ključnim temama razgovora u novoj epizodi podcasta Prvi glas.

Bosna i Hercegovina i dalje formalno funkcionira pod snažnim okvirom međunarodnog protektorata, no svijet u kojem je taj model uspostavljen danas više ne postoji. Promijenili su se odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, dok je Washington promijenio pristup prema BiH. Istodobno, političke tenzije unutar zemlje ponovno otvaraju pitanja secesije, novog sukoba i mogućeg preustroja države.

U novoj epizodi podcasta Prvi glas pokušalo se odgovoriti na pitanje što danas zapravo znači međunarodni protektorat nad Bosnom i Hercegovinom i koliko su institucije države otporne na nove političke krize.

Trending

Vlada Srbije odbacila tvrdnje da je zahtjev za prelet aviona delegacije stigao kasno

Historičar i publicista Dragan Markovina ocjenjuje da je Daytonski sporazum bio, de facto, američki diktat tadašnjim predsjednicima Hrvatske i Srbije, Franji Tuđmanu i Slobodanu Miloševiću. Sporazum je, podsjeća, nastao u trenutku kada je liberalna demokracija nakon završetka Hladnog rata izgledala kao dominantni globalni politički model.

Prema njegovoj interpretaciji, međunarodna zajednica u BiH i danas ima ovlasti koje formalno nadilaze ovlasti domaćih institucija. Visoki predstavnik može suspendirati odluke institucija na različitim razinama vlasti ili nametnuti vlastite odluke.

Prije oko 4h

OSCE: Čvrsta podrška Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu Bosne i Hercegovine

Problem je, međutim, u tome što se promijenio međunarodni kontekst u kojem je takav sustav uspostavljen.

"Taj svijet više ne postoji", poručuje Markovina, ističući kako Washington i Bruxelles danas ne nastupaju nužno s istim političkim ciljevima prema Bosni i Hercegovini. Posebno važnom smatra promjenu američkog pristupa, odnosno poruku da cilj više nije klasično "građenje države ili nacije" u Bosni i Hercegovini, nego prihvaćanje političke stvarnosti na terenu.

Koliko je realna nova sigurnosna kriza?

Jedno od ključnih pitanja jeste može li politička kriza prerasti u ozbiljniji sigurnosni problem?

Markovina smatra da je opasnost od novog sukoba realnija nego što se o tome javno govori. Ipak, ne očekuje scenarij u kojem bi RS jednostavno proglasila secesiju i napustila državne institucije bez reakcije Sarajeva.

Prije oko 2h

Stevandić uputio ozbiljne prijetnje: "Ako nas napadnete, nećete imati vremena ni da se branite"

"Ne postoji ni najmanja mogućnost da RS proglasi neku vrstu secesije i napusti državne institucije, a da to prođe bez nekakvog, čak i vojnog odgovora Sarajeva", tvrdi Markovina.

Upravo zbog toga smatra zabrinjavajućim odnos Hrvatske prema mogućem pogoršanju sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini, ocjenjujući da Zagreb toj opasnosti ne posvećuje dovoljno pažnje.

Može li pitanje hrvatskog člana Predsjedništva ponovno otvoriti pitanje trećeg entiteta?

Izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda jedno je od pitanja koje posljednjih godina dodatno opterećuje odnose između Bošnjaka i Hrvata.

Kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Darijana Filipović upozorava da bi ponovni izbor kandidata kojeg podržava pretežno bošnjačko biračko tijelo, poput Željka Komšića, mogao dodatno ojačati zahtjeve za uspostavu trećeg, hrvatskog entiteta.

18.08.26. 09:00

Šta povezuje HDZ, Južnu interkonekciju i lobiranje u SAD-u za "ravnopravan položaj Hrvata u BiH"?

Matematički gledano, mogućnost da bošnjački birači ponovno odluče o izboru člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda i dalje postoji. No Markovina procjenjuje da je takav scenarij ovaj put manje vjerojatan.

Smatra da je Komšićeva politička retorika prema hrvatskoj politici dodatno pogoršala odnose i da dio bošnjačke i građanske javnosti koja ga je ranije podržavala danas njegov izbor smatra štetnim za odnose s Hrvatima.

Istovremeno, smatra da Slaven Kovačević, kojeg vidi kao mogućeg nasljednika u toj političkoj ulozi, nema ni približno istu razinu podrške i osobne političke prepoznatljivosti koju je imao Komšić.

Je li tzv. Herceg-Bosna stvarnost ili politički instrument?

U političkoj raspravi ponovno se pojavljuje i pitanje tzv. Herceg-Bosne. No ostaje otvoreno koliko je riječ o stvarnoj političkoj i društvenoj težnji na terenu, a koliko o simbolu koji se koristi za mobilizaciju birača.

Prije 3 dana

Darijana Filipović: "Ako pobijedim, otvaram ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru"

Upravo se oko tog pitanja prelamaju različite interpretacije budućeg uređenja Bosne i Hercegovine: od zahtjeva za većom institucionalnom ravnopravnošću Hrvata do otvorenog zagovaranja teritorijalnog preustroja države.

Pitanje trećeg entiteta tako više nije samo historijska ili identitetska tema. Ono je povezano s načinom izbora članova Predsjedništva, odnosima između konstitutivnih naroda i sve izraženijim nepovjerenjem prema postojećem političkom sistemu.

Bosna i Hercegovina se zato ponovno nalazi pred istim temeljnim pitanjem: može li Daytonski model opstati u svijetu koji se politički i geopolitički bitno promijenio od vremena njegova nastanka?

Dok međunarodni akteri mijenjaju prioritete, a domaće političke elite sve otvorenije dovode u pitanje pojedine elemente postojećeg poretka, odgovor na to pitanje postaje sve važniji — ne samo za budućnost institucija Bosne i Hercegovine nego i za stabilnost cijele regije, piše Telegram.