Mara Đukić: "Ne možemo reći da nismo očekivali ovo u svom odnosu prema prirodi"

Mara Đukić (DF), zastupnica u Predstavničkom/Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, osvrnula se na trenutne prakse u Bosni i Hercegovini u toku vanredne sjednice u srijedu 27. novembra 2024. godine. 

"Ovo što se desilo 4. oktobra 2024. godine, ne možemo reći da nismo očekivali sa onim što radimo u kohabitaciji sa prirodom.

Na sve strane su deponije smeća, u rijekama, divlje deponije, ekocid i sječa šuma. 30 godina nakon rata je ovo varvarstvo sa sječenjem šuma, a sistemskog pošumljavanja i rehabilitacije nema. Svi ostaci kao grane se ostavljaju u šumama i vodotokovima, a to je bio uzrok i poplava 2014. godine. Ne možemo reći da nismo očekivali jer imamo bespravnu gradnju koja nije strukom opravdana.

Trending

Dokle će Dodik nekažnjeno negirati genocid? "Dosadašnja praksa bh. pravosuđa je poražavajuća"

Donijeli smo moratoriji na izgradnju hidroelektrana, a one se i dalje grade.

Ne možemo reći da imamo adekvatne regulacione planove na nivou lokalnih zajednica.

Regulacioni planovi se možda mijenjaju u pogodovanju za moćnike, što potvrđuje postojanje kamenoloma bez znanja struke i bez pristanka iste. Ne možemo reći da ovo nismo očekivali, jer ako mi eksploatišemo prirodu do te mjere da je unakazimo, ona će reagovati svojom moći.

Ljudi u Jablanici su bili na spavanju, imali su malo mogućnosti za spašavanje života. U budućnosti se trebamo truditi da ovakvih stvari nema i da se ne dešavaju. 

(...) Ako možemo obezbijediti 200 miliona pomoći nižim nivoima vlasti na rebalansu budžeta, reprogramiranja dugova i drugog, treba imati načina da obezbijedimo novac za ove situacije, te da radimo na prevenciji i unapređenju sistema za buduće periode.

Mi mjesta kao što je Jablanica imamo širom BiH, kao što je to slučaj u Kiseljaku gdje visi brdo od kamenoloma, to je sve ono što ne bi trebalo da bude tu u blizini naselja, ako ništa zbog zdravstvene sigurnosti, da ne pričam o ovim opasnostima.

Neko treba da sve te situacije kamenolome, rizična mjesta popiše i da ih adekvatno sanira da bi stanovništvo bilo bezbjedno. Ako već koristimo kamenolom, onda ga osigurajmo, te humanom rekonstrukcijom pošumljavanja i obnove vegetacije umanjimo štetu", zaključila je Đukić.