Mara Đukić: "Ne možemo reći da nismo očekivali ovo u svom odnosu prema prirodi"

Mara Đukić (DF), zastupnica u Predstavničkom/Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, osvrnula se na trenutne prakse u Bosni i Hercegovini u toku vanredne sjednice u srijedu 27. novembra 2024. godine. 

"Ovo što se desilo 4. oktobra 2024. godine, ne možemo reći da nismo očekivali sa onim što radimo u kohabitaciji sa prirodom.

Na sve strane su deponije smeća, u rijekama, divlje deponije, ekocid i sječa šuma. 30 godina nakon rata je ovo varvarstvo sa sječenjem šuma, a sistemskog pošumljavanja i rehabilitacije nema. Svi ostaci kao grane se ostavljaju u šumama i vodotokovima, a to je bio uzrok i poplava 2014. godine. Ne možemo reći da nismo očekivali jer imamo bespravnu gradnju koja nije strukom opravdana.

Trending

Snježna oluja u Turskoj: Nestali stariji par pronađen kako grli jagnjad da se ne smrznu

Donijeli smo moratoriji na izgradnju hidroelektrana, a one se i dalje grade.

Ne možemo reći da imamo adekvatne regulacione planove na nivou lokalnih zajednica.

Regulacioni planovi se možda mijenjaju u pogodovanju za moćnike, što potvrđuje postojanje kamenoloma bez znanja struke i bez pristanka iste. Ne možemo reći da ovo nismo očekivali, jer ako mi eksploatišemo prirodu do te mjere da je unakazimo, ona će reagovati svojom moći.

Ljudi u Jablanici su bili na spavanju, imali su malo mogućnosti za spašavanje života. U budućnosti se trebamo truditi da ovakvih stvari nema i da se ne dešavaju. 

(...) Ako možemo obezbijediti 200 miliona pomoći nižim nivoima vlasti na rebalansu budžeta, reprogramiranja dugova i drugog, treba imati načina da obezbijedimo novac za ove situacije, te da radimo na prevenciji i unapređenju sistema za buduće periode.

Mi mjesta kao što je Jablanica imamo širom BiH, kao što je to slučaj u Kiseljaku gdje visi brdo od kamenoloma, to je sve ono što ne bi trebalo da bude tu u blizini naselja, ako ništa zbog zdravstvene sigurnosti, da ne pričam o ovim opasnostima.

Neko treba da sve te situacije kamenolome, rizična mjesta popiše i da ih adekvatno sanira da bi stanovništvo bilo bezbjedno. Ako već koristimo kamenolom, onda ga osigurajmo, te humanom rekonstrukcijom pošumljavanja i obnove vegetacije umanjimo štetu", zaključila je Đukić.