Mandić: Plavšićeva je odgovorna za pozivanje paravojnih formacija iz Srbije

U nastavku svjedočenja, Momčilo Mandić je kazao da je Biljana Plavšić bila u nekim aspektima veći autoritet od optuženog Radovana Karadžića, te dodao da je ona odogovorna za pozivanje paravojnih formacije iz Srbije u BiH.

Mandić, bivši ministar pravde Srpske Republike BiH, kazao je da je nekadašnja članica Predsjedništva Republike Srpske (RS) Biljana Plavšić pozivala paravojne formacije da pomognu “u historijskoj borbi srpskog naroda u BiH”.

“Te grupacije kada nisu imale šta da pljačkaju od nesrpskog stanovništva, pljačkale su Srbe, i tome je ministar policije Mićo Stanišić htio stati u kraj, a i ja s njim”, pojasnio je Mandić, koji je sa svjedočenjem počeo 30. juna ove godine.

Radovan Karadžić se pred Haškim tribunalom tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, skupa sa članovima rukovodstva bosanskih Srba i vođama srpskih paravojnih snaga i dobrovoljačkih jedinica iz Srbije. Njihov zajednički cilj, kako tvrdi Tužilaštvo, bilo je trajno uklanjanje bosanskih muslimana i Hrvata s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Plavšić je 2003. pred Tribunalom u Haagu osuđena na 11 godina zatvora zbog učešća u progonima nesrpskog stanovništva, dok se Stanišiću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova RS-a, trenutno sudi za učešće u progonima na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi. Oboje se spominju u optužnici protiv Karadžića kao učesnici udruženog zločinačkog poduhvata.

Mandić: Biljana je kriva za sve

Mandić je dodao da su kriminalci činili veliki broj pripadnika paravojnih snaga, te da je stoga smatrao da je Plavšić pozivanjem ovih jedinica “kršila međunarodnu pravdu i zakonodavstvo Republike Srpske”.

“Trebalo je Biljanu razriješiti i uhapsiti, i da se to uradilo, mnogo manje ljudi bi sada sjedilo u Haagu, i trebalo je legalistima dati priliku, a ne onima koji su srbovali (...) Plavšić nije nacionalista, već zla osoba koja je iz ličnih razloga to uradila”, rekao je Mandić.

Odgovarajući na pitanja Tužilaštva u Haagu, Mandić je kazao i da je Vlada RS-a tokom 1992. godine dobivala informacije o velikom broju zarobljenih civila i ratnih zarobljenika, sa kojima se postupalo “protivno navodima Ženevske konvencije o zaštiti ljudskih prava”.

“S terena su dolazile informacije o pojedinim slučajevima nehumanog tretmana zarobljenika – civila i ratnih zarobljenika – i u nastojanju da se formira pravna država, Vlada je odlučila da se formira komisija. Cilj je bio da se ljudi pošalju na teren i vide stanje te obavijeste Vladu i Predsjedništvo da se to popravi, te da ne dođe do kršenja ljudskih prava”, dodao je on.

Karadžić se tereti za zatočenje hiljada bosanskih muslimana i Hrvata u različitim objektima u kojima su životni uslovi smišljeni tako da dovedu do fizičkog uništenja tih grupa, konkretno, okrutnim i nečovječnim postupanjem, koje je uključivalo mučenje, fizičko i psihičko zlostavljanje.

Ispitivanje svjedoka Mandića nastavit će se u utorak, 6. jula ove godine.