Lévy u Sarajevu: 'Evropa se osjeća krivom zbog BiH'

Francuski filozof i pisac, kritičar društva, advokat etike i pravde, istaknuti novinar, veliki prijatelj Bosne i Hercegovine, počasni građanin Sarajeva Bernard-Henri Lévy doputovao je ovog vikenda u Sarajevo kako bi prisustvovao pretpremijeri predstave Hotel Evropa koju je napisao, a koju je režirao bh. reditelj Dino Mustafić.

Lévy u ekskluzivnom intervjuu za Fenu govori o razlozima koji su ga motivisali da napiše ovaj komad te o odnosu Evrope prema BiH.

Svjetska pretpremijera predstave Hotel Evropa, koja govori o odnosu Evrope prema BiH, trebala bi biti upriličena u Narodnom pozorištu u Sarajevu 27. juna.

Lévy kaže da je to pozorišna predstava o Evropi koja je danas bolesna, bez snage i koja je nagrižena suverenizmima, populizmima, neofašizmima današnjice. Sa napuštanjem Bosne od Evrope u vrijeme kada je BiH bila pod bombama počeo je taj pad njenih vrijednosti - nelagoda, potop.

"Tekst predstave je monolog. Na sceni je samo jedan lik, Jacques Weber. Bilo mi je vrlo važno da svjetska pretpremijera ove predstave bude u Sarajevu. Ovaj grad mi je toliko toga dao. Bio je i ostao jako važan u mom životu. Status Počasnog građanina Sarajeva najveća je čast koja mi je mogla biti učinjena. Htio sam da nešto uradim zauzvrat: prije Pariza, prije venecijanskog Fenicea, prije New Yorka, prije velike evropske turneje sljedeće zime, htio sam da svjetska pretpremijera predstave, kojoj sam se u potpunosti predao i koja mi mnogo znači, bude upravo u Sarajevu", ispričao je Lévy.

Govoreći o saradnji s Dinom Mustafićem tvrdi da to nije bio izbor, to je bilo neophodno. Upoznali su se, kaže, u vrijeme rata, kada je snimao film Bosna. Mustafić je tada s bh. rediteljom Danisom Tanovićem snimao borbe i dešavanja u Sarajevu za arhiv bh. vojske.

"Od tada se nisam prestao diviti njegovom talentu i slijedio sam njegov rad. Čim je tekst predstave bio napisan, prva stvar koju sam uradio bila je da ga vidim i da mu predložim da radimo zajedno", naglasio je Lévy.

Na pitanje zašto predstava ima naziv Hotel Evropa, Lévy napominje da se radnja predstave dešava u jednoj sobi, zapravo se radi o starom pravilu tri cjeline.

"Cjelina akcije: jedan čovjek pokušava napisati govor o Evropi. Cjelina vremena: dva sata koja su mu potrebna da bi našao dobar putokaz i ideju za taj govor. Cjelina mjesta: ta soba, ta malena gostinjska soba koju je poznavao u svojoj mladosti, u vrijeme rata i u koju ponovo dolazi. Također sam imao u mislima i pravi hotel Evropa, ovaj u Sarajevu, u kojem sam bio u maju 1992., tokom mog prvog boravka u opkoljenom gradu. Malo vremena nakon toga hotel je izgorio i na neki način, odajem mu počast", ispričao je Lévy.

Budući da je Lévy nekoliko puta naglašavao da je ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju hitnost, koliko za Bosnu i Hercegovinu, toliko i za Evropu, ponovio je da bi bila sramota da BiH bude posljednja koja će postati članicom Evropske unije.

Za Lévyja BiH je bila apsolutna žrtva posljednjeg rata. Patila je kako nijedna nacija nije patila u Evropi od Drugog svjetskog rata, a smatra da je toliko patila, velikim dijelom, zbog svoje istrajne posvećenosti vrijednostima građanskog, multietničkog i vrijednostima tolerancije što su na kraju i vrijednosti same Evrope.

"Kako onda opravdati ovu dodatnu nepravdu koja joj se čini? Kako ćemo objasniti budućim generacijama da je zemlja žrtva agresije ušla u Evropu poslije svojih agresora? To je nezamislivo", podvukao je Lévy.

Mišljenja je da su odnosi između Evropske unije i BiH nezdravi, a to je uvijek tako kada se neko osjeća krivim jer je, za Lévyja, Evropa kriva u slučaju BiH i to osjeća i zna.

"Stid ju je zbog onog što je uradila ili u svakom slučaju, dopustila da se uradi prije dvadeset godina. I onda, umjesto da to popravi, ona još ide u narednu grešku. To je kao i u životu. Uvijek se loše odnosimo prema ljudima kojima smo učinili nešto loše. Njihov pogled nam je nepodnošljiv. Također, nepodnošljiva nam je i slika nas samih u njihovim očima. Onda, da bi zaboravili, ocrnjujemo ih. Da bi izbrisali našu krivnju, njima spočitavamo izmišljenu krivnju", kazao je Lévy.

Osvrnuo se i na brojne događaje koji će biti održani u Sarajevu u ovoj godini kada se obilježava stogodišnjica početka Prvog svjetskog rata naglasivši da sve to nije dovoljno jer događaji, prema onome što zna, nemaju ni širinu ni ambiciju koje zaslužuje ovaj veliki evropski glavni grad kakav je Sarajevo uvijek bio i koji i dalje mora biti.

Izrazio je nadu da će šefovi država i vlada posjetiti Sarajevo. Lévy smatra da bi Sarajevo trebala posjetiti njemačka kancelarka Angela Merkel ili predsjednik Francuske Francois Hollande koji je iskreni prijatelj BiH.

U Sarajevu će 28. juna biti zvanično pokrenuto potpisivanje peticiju pod nazivom Million potpisa za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, što je Lévy inicirao. Najavio je da će tog dana u Narodnom pozorištu u jutarnjim satima biti objavljena imena prvih potpisnika peticije - prijatelja BiH i ove ideje.

"Za sada smo na početku, aliočekujemo milion potpisa. Siguran sam u to, prije svega zato što ću uraditi sve što je potrebno i uložiti svu svoju energiju, kao i moji prijatelji Florence Hartmann i Gilles Hertzog koji su uz mene u ovom projektu. BiH u Evropi ima više prijatelja nego što se to misli. Uvijek je isto. Kao i u vrijeme rata od 1992. do 1995. godine imate bezosjećajne vlade i i birokratije, a zatim imate i javno mnijenje, tu veliku bosansku partiju evropskog javnog mnijenja koje će se mobilizirati oko ove ideje", istaknuo je Lévy.

Kao veliki prijatelj BiH kaže da ga bez sumnje sjećanja na jedan dio njegove mladosti koju je proveo u BiH te osjećaj da ono što se ovdje odigrava izlazi izvan regionalnog okvira i ima veliki utjecaj na univerzalne vrijednosti, motiviraju da se na svakom koraku zalaže upravo za dobrobit građana BiH.

"Ljudi koji su se 1936. godine angažovali u Španiji imali su vjerovatno sličan osjećaj, ličnu povezanost, skoro fizičku s tim narodom i tim ciljem, ali tu je i ideja da fašizam ne bi doživio trijumf koji je doživio, da bi lice svijeta promijenilo da smo podržali španske republikance", uporedio je Lévy.

Na kraju je zaključio da je BiH duša Evrope i njeno srce, ali "ako je ne budemo čuvali, ako vrlo brzo ne korigiramo pravac, ona može postati i njen grob".