Ledena zima uzima danak: U BiH šest žrtava hladnoće

Važno je obratiti pažnju i na one kojima je eventualno potrebna pomoć i briga kako ne bi bili opasno dugo izloženi jakom mrazu, rekao je danas Željko Stojanović iz Republičke uprave civilne zaštite.

On je istakao kako su na početku ovog izuzetno hladnog talasa uputili obavještenje da građani pažljivo planiraju boravak na otvorenom, a zbog niskih temperatura vazduha onima koji moraju ograničeno boraviti napolju savjetovali su da se adekvatno obuku, da zaštite šake i lice, ali da je potreban ponovni apel.

Od početka godine u BiH je šest osoba izgubilo život zbog smrzavanja van svog doma, a meteorolozi najavljuju nove padavine.

"Temperatura vazduha će prema prognozi meteorologa postepeno rasti u naredna dva dana, a u subotu, 14. januara biće ponovo hladnije", rekao je Stojanović.

Smrtni slučajevi zbog smrzavanja zabilježeni su na području Foče, Ribnika, Banjaluke, Ilijaša, Zvornika i Lopara.

"Prema našim informacijama koje imamo od nadležnih službi koje su vršile uviđaj to nisu beskućnici nego starija lica koja su izgubila orijentaciju odnosno pojam o vremenu koliko su boravili napolju i došlo je do smrzavanja", rekao je Stojanović.

On je apelovao na građane da uvijek sa sobom nose telefon kako bi u slučaju potrebe mogli da dozovu pomoć.

Zbog niskih temperatura danas se oglasilo i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS-a koje je upozorilo građane da u narednom periodu, što manje vremena provode na otvorenom i da se pridržavaju upustava i preporuka doktora medicine.

U saopštenju ministarstva osim savjeta o potrebnim mjerama za sprečavanje pothlađivanja navodi se i da se građani u slučaju pojave simptoma poput trnjenja, gubitka osjećaja, uz izrazito blijedu ili crvenu kožu prstiju, obavezno obrate svom doktoru porodične medicine.

Kosana Stanetić, načelnik Službe porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka smatra da je zbog smrtnih slučajeva zbog smrzavanja potrebno dodatno upozoriti građane na opasnosti od velikih hladnoća.

Svim građanima savjetovala je adekvatno oblačenje, odnosno odjeću koja je odgovarajuća za ovako niske temperature.

"Naročito je važna zaštita perifernih dijelova tijela kao što su šake i stopala, pa je potrebno nositi rukavice, obuću sa debljim đonovima, zaštiti glavu i slojevito se obući tako da tijelo može da zadrži normalnu temperaturu i pored izlaganja ovako niskim temperaturama", istakla je Kosana Stanetić.

Navela je da je potrebno što manje se zadržavati na niskim temperaturama, a naročito je opasno duže stajanje na jednom jer to pospješuje pothlađivanje organizma.

"Dodatni savjet je uzimanje većih količina toplih napitaka i ukoliko ne postoje medicinske kontraindikacije uzimanje i malo jače hrane jer organizam troši povećan broj kalorija za zaštitu od hladnoće", istakla je Kosana Stanetić.

Pacijentima oboljelim od hroničnih bolesti savjetovala je dodatan oprez jer ovako niske temperature nepovoljno utiču na pacijente oboljele od kardiovaskularnih i hroničnih plućnih bolesti.

"Uz izbjegavanje dužeg broavka na niskim temperaturama potrebno je da redovno uzimaju propisanu terapiju", rekla je načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka.

Dodala je da je uzimanje većih količina alkohola veliki faktor rizika za smrzavanje jer alkohol dovodi do širenja krvnih sudova i na taj način ubrzava pothlađivanje.

Niske temperature osim za ljude, izuzetno su opasne i za kućne ljubimce i domaće životinje, zbog čega je i njima potrebno posvetiti dodatnu pažnju.

Boran Gajić, doktor veterinarske medicine u ambulanti Vet centar u Banjaluci istakao je da su za pse za kratkom dlakom obavezni džemperi ili jaknice, kao i kabanice za pse sa dugom dlakom koja može da se natopi od kiše ili snijega.

Njega šapi, pranje i mazanje balzamima i kremama, naročito je važna zbog hladnoće i soli koja se koristi na trotoarima i ulicama pri niskim temperaturama. Za pse koji ne borave u kućama važno je na ulaze u kućicama ili boksovima stavi tkanina koja će poslužiti kao vrata da bi se sprijećilo prodiranje hladnoće.

"Kod velikih životinja bitno je da su štale pripremljene za zimu, da su na prozorima bar spušteni najloni spušteni i da su prostirke suve je vlaga veliki problem i olakšava smrzavanje ekstremiteta", rekao je Boran Gajić.

Naglasio je da je za životinje koje borave napolju potrebna kaloričnija hrana jer se koristi više energije za zagrijavanje organizma, te da je jednako važno životinjama jednom do dva puta dnevno dati toplu vodu.