Lavić o prof. Durakoviću: Hvala mu za sve što je učinio za afirmaciju bosanskog i bošnjačkog bića

Na sarajevskom Gradskom groblju Bare danas, 7. februara, bit će obavljeni dženaza i ukop prof. dr. Enesa Durakovića, jednog od najznačajnijih historičara bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, koji je preminuo u ponedjeljak, 5. februar, u Sarajevu.

Afirmacija bosanskog bića

Saradnici, prijatelji i savremenici opraštaju se jednog u nizu naših velikana koji u posljednje vrijeme odlaze. Jedan po jedan. U tišini. Onako kako su živjeli...

"Profesor Enes Duraković je ispunio vlastitu životnu liniju. Bio je istrajan i odgovoran istraživač bosanskohercegovačke književnosti kojoj je posvetio svoj cjelokupni profesionalni angažman. Današnja fizička 'praznina' na egzistencijalnom mjestu prof. Durakovića jeste bolna za njegove najbliže i za one koji su cijenili djelo koje ga čini važnim za Bosnu i donosi 'puninu'. Moramo biti zahvalni za sve što je uradio u polju nauke o književnosti, historiji bosanske i bošnjačke književnosti, u radu BZK Preporod, u afirmaciji bosanskog i bošnjačkog bića u najtežim povijesnim iskušenjima 20. stojeća. Neka je rahmet duši poštovanog profesora Durakovića", kazao je u izjavi za portal Radiosarajevo.ba prof. dr. Senadin Lavić.

Trending

Preminuo Sead Tanković Smiho, dugogodišnji trener NK Iskra

Podsjetimo, profesor Duraković je bio jedan od članova Obnoviteljske skupštine i predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" od 1993. do 1994. godine te redovni profesor na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Rođen je 14. augusta 1947. godine u Polju kod Dervente. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je radio sve do odlaska u penziju 2012. godine. Između ostalog, bio je i jedan od osnivača te član Izvršnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, predsjedavajući plenarne sjednice Prvog bošnjačkog sabora, kao i zamjenik, a potom ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Republike Bosne i Hercegovine.

Značajna djela

Bio je jedan od najistaknutijih historičara bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, književni kritičar, esejist i antologičar. Objavio je niz naučnih i stručnih radova, kao i više knjiga: Govor i šutnja tajanstva: Pjesničko djelo Maka Dizdara (1979, 2005), Pjesništvo Skendera Kulenovića (1983), Riječ i svijet: Studije i eseji o bosanskohercegovačkim pjesnicima XX vijeka (1988), Bošnjačke i bosanske književne neminovnosti (2003), Arka riječi: Izabrane studije i eseji (2006), Obzori bošnjačke književnosti (2012), Bosanskohercegovački književni obzori (2015) i Riječ i svijet Alije Isakovića (2020).

Također, priredio je i/ili uredio djela Maka Dizdara, Skendera Kulenovića, Derviša Sušića, Muse Ćazima Ćatića, Alekse Šantića, Alije Isakovića i drugih bošnjačkih ili bosanskohercegovačkih pisaca, kao i više antologija iz bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, uključujući antologije bošnjačke poezije i pripovijetke te bosanskohercegovačke poezije 20. st. (1990, 1995, 2000), odnosno edicije Muslimanska književnost XX vijeka (1991) i Bošnjačka književnost u književnoj kritici (1998), a uz prof. dr. Muhsina Rizvića i Aliju Isakovića bio i jedan od inicijatora i urednik edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga (1995) u izdanju Bošnjačke zajednice kulture "Preporod". Bio je dobitnik Nagrade "Braća Šimić" za književnu kritiku, a posebne zasluge pripadaju mu za društvenu afirmaciju i institucionalizaciju bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti.

Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" ranije je porodici, rodbini, prijateljima i kolegama prof. dr. Enesa Durakovića, kao i ukupnoj javnosti, uputila izraze saučešća povodom smrti istaknutog bh. intelektualca.