Šta predviđa Vladin "korona zakon": Uteg oko vrata s nejasnim ishodom

Zakon koji je kreirala Vlada FBiH s ciljem pomoći privredi u suzbijanju posljedica pandemije COVID-19 već je izazvao kritike javnosti, pa i samih parlamentaraca iako još nije ni stigao u parlamentarne klupe.

Zastupnica SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Sanela Prašović-Gadžo javno je izrazila svoje neslaganje sa ovim takozvanim „Korona zakonom“, ocijenivši ga utegom oko vrata s nejasnim ishodom.

„Ovo zakonsko rješenje je trebalo olakšati rad realnom sektoru uz vidljive olakšice koje ovih dana sve vlade država regiona pružaju svojim privatnicima. Međutim, nažalost, federalna vlada je "KORONA ZAKON" kreirala površno, nedorečeno, manipulativno“, istakla je Prašović-Gadžo.

Domazet: Vlast nema ni osnovno za pomoć privredi - sliku stanja

Posljedice pandemije novog soja koronavirusa već itekako osjećaju poslodavci i radnici, a tek smo na početku rješavanja problema. S druge strane, vlasti tek najavljuju pomoć i mjere, a da zapravo nemaju ono osnovno - sliku stanja u kome se nalazi privreda, uključujući i velika javna i privatna poduzeća, mala, srednja i mikro poduzeća, obrte, farmere, samozaposlene i nevladine organizacije.

Kritizirala je odredbu po kojoj će svima kojima je zabranjen rad i imaju paad prihoda od 25 posto i više Vlada refundirati doprinose, nakon što ih uplate. Pitala je šta je s onim kojima rad nije zabranjen, ali imaju pad prihoda i prinuđeni su otpuštati radnika.

Posebno je problematizirala to što će Vlada refunduirati troškove doprinosa, dakle nakon što ih poreski obveznici uplate iako većina njih ne može isplatiti ni plaće.

Problem je i što u zakonu nema roka za refundaciju iako je realni sektor na koljenima.

Spornom smatra i odredbu predloženog zakona koja propisuje umanjenje plaća za državni sektor, i to deset posto za plaće od 900 KM do 1.500 KM, 15 posto za plaće od 1.501 KM do 2.000 KM i 20 posto za plaće veće od 2.000 KM.

„Član je nedovoljno precizan i stoga izražavam potpuno neslaganje da rudarima, policiji, kadrovima u obrazovanju, zdravstvenim radnicima bude umanjenja plaća. Također, želim naglasiti da se ne može umanjivati na ukupan iznos plaće već na dio novca kojim zaposlenici raspolažu. To praktično znači da mnogi imaju kreditna zaduženja i kada im se odbiju rate ljudi žive od 30 posto plaće ili manje“, napisala je Prašović-Gadžo.

Kazala je da zakonom Vlada FBiH osniva Fond za oporavak koji se puni odbijanjem procentualnim od plaća, što bi značilo da veliki dio građana, koji su već opterećeni krizom zbog pandemije, zapravo puni taj fond.

„Predloženo zakonsko rješenje je potpuno nedorečeno, rečenice su nesuvisle i nemaju smisao, struktura je nelogična, a sveukupno je površno kreirano. Druge države saniraju štete kroz preraspodjelu budžeta, zaduživanjem obveznicama i grantovima. Druge države su oslobodile realni sektor potpuno od plaćanja doprinosa bezuvjetno. Druge države su financijski pomagale realnom sektoru i fizičkim licima uvodeći potpuni moratorij na kreditne obaveze“, ukazala je Prašović-Gadžo.

Irfan Čengić, zastupnik SDP-a u Parlamentu FBiH, kazao nam je da zastupnici još nisu dobili ovaj Vladin zakon, tako da ga ne kože komentarisati.

Pitali smo i kada bi i kako Parlament mogao uopće o njemu raspravljati.
„Do sada su učinili sve da blokiraju Parlament. Ukoliko ipak odluče održati sjednicu, ona bi mogla biti online video konferencijom“, dodao je Čengić.

Komentar smo potražili i od šefa Kluba zastupnika SDA Osmana Ćatića, ali ga još nismo dobili.