Kosovski analitičar: Beograd i Vučić destabiliziraju i BiH i Kosovo

Slovensko „Delo“ u posljednjem broju donosi detaljnu analizu aktuelnih zbivanja na prostoru Kosova, o tenzijama koje, kako se navodi, ponovo prijete da prerastu u ozbiljan sukob, te kako sve to može da utiče na kompletan Balkan.

“Ako je Balkan bure baruta, Kosovo je jedan od prekratkih fitilja na njemu”, konstatira “Delo”.

Za “Delo“ govore kosovski politički analitičar Albinotu Maloku, Albanac „kojeg i Srbi vole da slušaju“, i Miloš Garić, Srbin, kojeg, kako se naglašava, „za mišljenje pitaju i kosovski Albanci“.

Trending

Oglasili se poslodavci o odluci Vlade FBiH da poveća minimalnu plaću: "Šokantno"

Sagovornici su spomenuli i Bosnu i Hercegovinu.

29.11.21. 07:20

Albinot Maloku: BiH, Kosovo i Crna Gora trebaju zajednički nastup prema Srbiji

„Delo“ propituje - s obzirom na niz paralela između situacije na Kosovu i situacije u Bosni i Hercegovini - u kojoj mjeri „povećana nestabilnost u jednoj zemlji može uticati na stabilnost u drugoj“?

„Od proglašenja nezavisnosti Kosova u februaru 2008. bilo je više pokušaja da se povežu stavovi dvije zemlje, ali ovdje vidimo samo jednu paralelu, a to je destabilizujući faktor Beograda, koji je preko političara pod kontrolom predsjednika Aleksandra Vučića, prisutan i u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Ali ako govorimo o političkoj i bezbjednosnoj stabilnosti na Balkanu, sve zemlje međusobno utiču jedna na drugu. BiH i Kosovo i dalje nemaju nikakve odnose, i to uglavnom zbog politike zvaničnog Beograda, ali ne i zbog nedostatka volje Sarajeva i Prištine za dobrim odnosima“, naveo je Maloku.

Garić je, s druge strane, istakao da „živimo u jako isprepletenom prostoru sa puno zajedničke istorije i međusobnih veza“.

„Ne možemo da bježimo jedni od drugih i bilo bi nam dobro da to razumijemo. U svakom slučaju, nestabilnost u bilo kom dijelu izaziva slične posljedice na cijelom prostoru. Nedavni ratni događaji ostavili su mnoge posljedice i čini se da zlo još uvijek tinja negdje ispod površine. Ovdje su Kosovo i Bosna i Hercegovina najosjetljivija područja. Čini mi se da pojedinim međunarodnim "pomagačima“ kao da ne ide u prilog da se ta ružna stranica zatvori i čine mnogo toga kako bi se ovdje stalno stvarali uslovi za nestabilnost i njihovo prisustvo“, rekao je Garić.

Nadalje, govoreći o tome koliko su opravdani strahovi od od ruskog uticaja u regionu, te da bi se sukob mogao proširiti na Balkan, Maloku primjećuje da je „strah od širenja ruskog uticaja na Balkanu nesumnjivo stalno prisutan“.

„Rusija ima otvoren kanal komunikacije sa Srbijom. Podsjetimo, u septembru ove godine, na marginama sastanaka UN, ministri spoljnih poslova Srbije i Ruske Federacije potpisali su dokument. Javnost nije bila upoznata sa sadržajem ovog dokumenta. Potpisivanje je predložila srpska diplomatija, što je zabrinjavajuće. Zabrinjava i to što EU ne traži od Srbije da iznese svoj stav o djelovanju Moskve u Ukrajini, o zločinima u Buči i drugim mjestima koje su počinile ruske snage. Akcije kakve smo vidjeli i doživjeli na Kosovu tokom rata“, smatra Maloku.

Garić je, pak, konstatirao da je rat u Ukrajini pokrenuo jtektonske promjene na cijeloj planeti.

„Balkan je svakako preblizu i previše izložen lošem uticaju. Koliko nismo uspjeli da izvučemo pouke iz onoga kroz šta smo svi prošli, tolika nam opasnost prijeti. Ali bojim se da se mi koji ovdje živimo ne pitamo mnogo. Sudbinu nam određuju veliki koji na Balkanu redovno prebijaju svoje računa, i tako će biti i ovog puta. Na nama je da ne pristanemo da učestvujemo u njihovom obračunu“, zaključuje Garić.