Komšić održao govor u Domu parlamenta UK: Poslao važne poruke o Danu državnosti BiH

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić održao je danas, 3. decembra, govor u Domu parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, na prijemu povodom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

Domaćini prijema bili su Međuparlamentarna grupa za Bosnu i Hercegovinu (APPG for BiH), koju je predvodila predsjedavajuća Alicia Kearns i BiH–UK Network.

Prijemu su prisustvovali brojni britanski parlamentarci, članovi All-Party Parliamentary Group for Bosnia and Herzegovina, predstavnici diplomatskog kora, predstavnici bosansko-britanske zajednice, te organizacije koje djeluju na jačanju odnosa Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva.

Trending

Bivši zaposlenik Grada Mostara uzeo gotovo 20.000 KM otpremnine, pa postao savjetnik gradonačelnika

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je u svom obraćanju naglasio značaj Dana državnosti za historijski kontinuitet i identitet Bosne i Hercegovine, te istakao snažne veze naše dvije zemlje i stalnu podršku Ujedinjenog Kraljevstva Bosni i Hercegovini.

Kazao je da "ovih dana mi u BiH obilježavamo dva historijska događaja koji su obilježili i oblikovali živote i sudbine generacija građana BiH. To su događaji čiji će se uticaj zasigurno osjećati i u budućnosti, te na sličan način odraziti na buduće generacije".

25.11.25. 20:04

Nije prekidao i pored dojave o bombi: Govor Nikšića u Banjoj Luci u povodu Dana državnosti BiH

"Obnova državnosti Bosne i Hercegovine nije se desila 1992. godine. Obnova državnosti moje zemlje desila se 25. novembra 1943. godine, u Drugom svjetskom ratu, usred okupirane Europe, tokom borbe protiv nacista i kvislinga.

Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, koji je imao sve elemente parlamenta Bosne i Hercegovine, prisustvovalo je rukovodstvo i članovi Narodnooslobodilačkog pokreta, koji su činili pripadnici svih naroda Bosne i Hercegovine, kao i pripadnici različitih političkih opcija", naveo je Komšić.

Dodao je da su na tom prvom zasjedanju, a potom i na drugom, donesene odluke kojima je Bosna i Hercegovina definisana kao ravnopravna republika u okviru Jugoslavije, ali je, što je još važnije, definisana suština unutrašnjih odnosa u Bosni i Hercegovini.

"Prvim zasjedanjem Bosna i Hercegovina je definisana kao republika ravnopravnih naroda, a drugim su definisana jednaka politička prava svih građana, kao pojedinaca, u budućoj republici.

Kada bismo ušli u detaljniju analizu sadržaja odluka donesenih na ta dva zasjedanja, mogli bismo doći do vrlo interesantnih zaključaka da su odluke prvog zasjedanja imale ideološki osnov u sovjetskom komunističkom modelu uređenja odnosa različitih naroda i etničkih grupa u multietničkim državama, dok odluke drugog zasjedanja o ravnopravnosti građana imaju svoj osnov u demokratskim tradicijama zapadnih zemalja", kazao je Komšić.

Prema njegovim riječima, slični principi uređenja odnosa u Bosni i Hercegovini zadržani su i u Dejtonskom mirovnom sporazumu, posebno u Aneksu IV, koji je, zapravo, važeći Ustav Bosne i Hercegovine.

"Zašto su takva rješenja nekada funkcionisala u Bosni i Hercegovini, a danas funkcionišu slabo ili nikako, posebno je pitanje.

Kada govorimo o tridesetoj godišnjici zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno o okončanju rata i agresije susjednih zemalja na Bosnu i Hercegovinu, dozvolite da budem pomalo ličan.

Tih dana, kada se Dejtonski mirovni sporazum pregovarao i potpisivao, ja sam, kao pripadnik Armije BiH, bio u snijegu koji je bio toliko dubok da se kroz njega gotovo nije moglo kretati, na položajima na jedinoj planini u Bosni i Hercegovini na kojoj nikada nije bilo ljudskih naselja.

Kada je do nas stigla vijest o završetku rata, prva emocija koju sam osjetio bila je da to nije istina. Nisam mogao vjerovati da je rat završen", naveo je Komšić.

Zato, dodao je on, kada govorimo kritički o Dejtonskom mirovnom sporazumu i rješenjima koja on sadrži, nikada ne smijemo zaboraviti činjenicu da je zaključenje mira imalo uticaj na živote ljudi koji su do tada preživjeli rat i nastavili živjeti u miru.

"Taj sporazum nije savršen, čak nije ni pravedan, ali je ipak ostavio otvorenom mogućnost da se može unaprijediti ili čak promijeniti, u skladu s demokratskim principima organizacije država, naročito u oblasti osnovnih ljudskih prava.

Na kraju, moram zahvaliti svim našim saveznicima i prijateljima koji su nam pomagali i u Drugom svjetskom ratu i u zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini krajem prošlog vijeka.

Također, želim zahvaliti svima koji su i danas zainteresovani za Bosnu i Hercegovinu i na taj način nam pomažu da se čuje istina o našoj zemlji, da BiH zaista postane demokratska država i društvo, da postane punopravna članica euroatlantskih integracija.

Vi ste zasigurno među njima, među našim prijateljima", kazao je Komšić.

Istaknuo je da "mi cijenimo svoju domovinu, kao i mir koji imamo".

"U današnjem svijetu, to je nešto dragocjeno i veoma značajno", istaknuo je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.