Komšić: "Ne trebamo više nikoga moliti za ljubav prema našoj zemlji, toga imamo dovoljno"

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić prisustvovao je Centralnoj proslavi dana nezavisnosti Bosne i Hercegovini u Austriji. 

Komšić se tom priliikom obratio okupljenim Bosancima i Hercegovcima u Austriji. Komšić je podsjetio da su građani Bosne i Hercegovine prije trideset i jednu godinu godinu, a uslijed raspada bivše zajedničke države, u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini organizirali referendum o nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine.

"Referendumu su prethodili brojni politički događaji kako na međunarodnom tako i na domaćem planu. I dok su separatisti putem nelegalnih i pravno ništavnih plebiscita naroda već tada pokušavali da stvore politički i pravni osnov za separatizam, snage lojalne Republici, na međunarodnom planu pokušavale su pridobiti podršku za organizaciju referenduma. U tome su i uspjele pa je referendum raspisan na osnovu nalaza Badinterove komisije", rekao je Komšić.

Trending

Provjerili smo: Koliko je novca potrebno izdvojiti za novogodišnju trpezu? Evo kako stoje cijene

"Na referendum o nezavisnosti građani Bosne i Hercegovine su velikom većinom glasova odlučili se za put nezavisnosti, iskoristišvši svoje demokratsko pravo. Odmah po objavljivanju rezultata četnički separatisti organizovani kroz paravojne formacije krenuli su sa opstrukcijom normalnog i svakodnevnog života u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, a ubrzo im se u tome pridružila Jugoslovenska naroda armija, te formirane parainstitucije koje su nastale podjelom sigurnosnih agencija Republike Bosne I Hercegovine", podsjetio je.

"Višestruko bolje naoružane separatisitičke snage zajedno sa JNA, uvidjevši da ne mogu sprječiti nezavisnost Bosne i Hercegovine, koji već početkom aprila zvanično priznaju vodeće države svijeta, kreću u oružanu agresiju nad Republikom Bosnom i Hercegovinom. Ta agresija otpočinje vršenjem masovnih zločina u Istočnoj Bosni, pokušajem zauzimanja Predsjedništva Bosne i Hercegovine početkom maja mjeseca 1992.godine, te nizom masakara nad  civilnim stanovništom u gradovima diljem Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je ipak već 22. maja primljena u Ujedinjene nacije. Tim činom stavljena je tačka na pitanje međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine", podsjetio je Komšić.

Komšić je kazao da snage koje su napadale na Bosnu i Hercegovinu, nisu se pomirile sa njenom nezavisnošću, i suverenošću.

"Oni će i dalje nastaviti da napadaju. Mi se možemo obraniti jedino ako se budemo branili onom hrabrošću kojom smo se branili u periodu od 1992. do 1995. U toj borbi možemo se, i moramo se prvo osloniti na sebe. Budemo li se nadali pomoći nekih drugih, i budemo li mi pasivni, sami ćemo dovesti u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine. Ja sam uvjeren da pasivni nećemo biti, i da nećemo skrštenih ruku čekati rasplet situacije. Bosna i Hercegovina je država onih koji se sa njome identificiraju. Onaj ko se ne identificira sa Bosnom i Hercegovinom nije neko na koga se može osloniti. Mi ne trebamo više nikoga moliti za ljubav prema našoj zemlji, jer toga imamo dovoljno", poručio je Komšić.