Ko brani BiH u slučaju napada iz vazduha?

Bosna i Hercegovina nije u stanju da odbrani svoj vazdušni prostor u slučaju napada iz vazduha. Razlog je što ima staru i dotrajalu opremu. Tako tvrde u Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Oprema koju posjeduju Oružane snage (OS) BiH ima ograničene resurse za zaštitu i kontrolu vazdušnog prostora. Naslijeđena je od bivših entitetskih vojski – Vojske Federacije BiH, koju su činile Armija BiH i Hrvatsko vijeće obrane i Vojske Republike Srpske.

To praktično znači da je oprema stara skoro dvije decenije, s obzirom da su entitetske vojske integrisane u Oružane snage 2005. godine.

Trending

Dragan Bursać: Selma Bajrami, srpski neprijatelj broj 1

"Trenutno imamo dovoljno uniformi, ali nemamo nijednu viška", kažu za RSE iz Ministarstva odbrane BiH. Na slici su vojnici Oružanih snaga BiH, Čapljina, 12. juni 2019.

NATO mandat za odbranu bh. neba

Iako Ministarstvo odbrane planira da modernizuje OS BiH, nabavkom modernih radarskih i PVO sistema, novca za to nema. Budžetska sredstva, koja se odvajaju za odbranu, su nedovoljna, a o borbenoj avijaciji se ni ne razmišlja.

"Predsjedništvo BiH još uvijek nije donijelo odluku o potrebi postojanja i razvoja mlazne borbene avijacije u OS BiH", navode iz Ministarstva za RSE.

Ukoliko se napad desi, NATO, odnosno EUFOR, ima mandat da preuzme kontrolu nad vazdušnim prostorom iznad Bosne i Hercegovine. Ovo je potvrđeno za RSE iz Ministarstva odbrane BiH.

EUFOR Althea je vojna misija Evropske unije u BiH, koja je 2004. zamijenila NATO mirovne trupe na teritoriji zemlje. Radi se o jedinoj misiji EU koja ima mandat da koristi silu.

Komanda EUFOR-a organizovala je ceremoniju predstavljanja novih trupa koje su stigle u BiH. 11. marta 2022.

Za bivšeg zamjenika ministra odbrane BiH, Mirka Okolića, nema ništa sporno u tome što Bosna i Hercegovina ne raspolaže savremenim sistemima za protivvazdušnu odbranu (PVO). On kaže za RSE da joj to i ne treba, jer "nije vidio da neko ima aspiracija prema BiH".

Istovremeno, dodaje Okolić, NATO je dužan da zaštiti BiH ukoliko joj bude prijetila opasnost, po zahtjevu EUFOR-a.

"Snage EUFOR-a su u BiH zadužene za mir, ali nemaju oni operativnu moć da to sve odrade. Međutim, oni imaju propisanu mogućnost da traže, konkretno od NATO-a da djeluje sa svojim sredstvima koja su potrebna", pojašnjava Okolić.

Ko kontroliše nebo iznad BiH?

Osim što nije u stanju da brani svoj vazdušni prostor, BiH ga ni ne kontroliše u potpunosti, zbog čega dio novca koji bi trebalo da dobije za usluge kontrole leta iznad svoje teritorije ide susjednoj Hrvatskoj.

Tako je predloženo da u ovoj godini Hrvatska dobije 3,3 miliona evra od ukupno 40,7 miliona evra koliko bi BiH trebalo da dobije od Evropske agencije za bezbjednost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL).

Ovaj prijedlog je uputio Savjet ministara BiH, krajem prošle godine, a na njegovo usvajanje se još uvijek čeka.

Granice prostora koji će kontrolisati BiH su određene simulacijom koji je EUROCONTROL proveo 2008. godine, a na kojoj su učestvovali predstavnici BiH, Hrvatske i Srbije.

Tako je BiH delegirala Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe (HKZP) određene vazdušne prostore na sjeverozapadu i jugozapadu zemlje.

Dio bh. vazdušnog prostora na sjeverozapadu BiH na visini iznad 9.500 stopa (3.000 m) koji se uglavnom poklapa sa područjem Unsko-Sanskog Kantona, jednog od 10 kantona u Federaciji BiH, delegiran je HKZP-u, za šta Hrvatska dobija sredstva od EUROCONTROL-a.

Iz BHANSA-e nisu odgovorili na pitanje RSE o tome da li će u budućnosti preuzeti kontrolu i nad ovim dijelom neba iznad BiH.

Omer Kulić, nekadašnji predsjedavajući Savjeta BHANSA-e i saobraćajni vazduhoplovni inžinjer za RSE tvrdi da nema potrebe da se bilo šta prepušta susjednim zemljama na kontrolu, jer je, kaže, BiH u potpunosti osposobljena da nadgleda svoje nebo.

"Nema razloga da se gornji sloj preko 10 hiljada metara daje bilo kome, a tu su novci. Ako u donjem sloju treba pomoći hrvatskoj državi zbog aerodroma Zagreb, da im se omogući da mogu lakše raditi prilaze za slijetanje, to je prihvatljivo. Ali, tu nema nikakvih para, da se razumijemo", rekao je Kulić.

On ističe da postoje sporazumi između zemalja u kojima se susjedima prepušta kontrola jednog dijela vazdušnog prostora, ali mnogo manjeg nego što je slučaj u BiH.

Dio pograničnog vazdušnog prostora u Hercegovini, od Neuma do granice sa Crnom Gorom, takođe je delegiran hrvatskim kontrolorima.

U BHANSA-i tvrde da za ovaj prostor Hrvatska ne dobija nikakvu naknadu.

Radi se o prostoru iznad 1500 stopa (460 m), a kako navodi BHANSA, Hrvatska ga kontroliše zbog zaštite prilaznih procedura za slijetanje u Zračnu luku Dubrovnik.

Koliko neba kontrolišu Srbija i Crna Gora?

Prostor na istoku zemlje, iznad 9.500 stopa (3.000 m) kontroliše SMATSA - zajedničko tijelo za kontrolu neba Srbije i Crne Gore.

Ovo preduzeće, osnovano 2003. godine odlukom Skupštine Republike Srbije i Crne Gore, obavlja kontrolu letenja u vazdušnom prostoru te dvije zemlje i nakon što su ove dvije države proglasile nezavisnost.

SMATSA zbog operativnih potreba kontroliše dio letova u, kako navodi BHANSA, "neznačajnom istočno pograničnom vazdušnom prostoru" za što ne prima nikakvu naknadu.

BiH je jedna od zemalja potpisnica Ugovora o otvorenom nebu, koji je ratifikovan u državnom parlamentu 2003. godine.

Ugovor, koji je potpisalo više od 30 zemalja, uključujući i većinu članica Evropske unije, predviđa otvaranje cjelokupnog vazdušnog prostora za države potpisnice, a predviđa snimanje teritorije iz promatračkog aviona.

Ovo je "jedan od tri temelja evropske kolektivne sigurnosti u oblasti kontrole naoružanja", navodi se na sajtu Ministarstva odbrane.

Što se civilnog vazduhoplovstva tiče, kontrola neba u pojedinim dijelovima BiH delegirana je susjednim državama u okviru regulative "Single European Sky" (SES), odnosno Jedinstvenog evropskog neba, pojašnjavaju za RSE iz bh. Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi (BHANSA).

Jedno od najvažnijih načela ove EU legislative je optimalno korištenje vazdušnog prostora nevezano za granice pojedinih država.

Prije 2014. godine, nebo iznad BiH su kontrolisale tri susjedne zemlje, te je sav novac od preleta išao tim državama. Tada je BiH preuzela kontrolu leta visine od 3.000 do 10.000 metara.

Nakon 2019. BiH je preuzela kontrolu neba iznad 10.000 metara, sve do maksimalnih 20.000 metara.

U BHANSA-i navode da se u gornjem dijelu vazdušnog prostora iznad BiH "odvija više od 86 posto ukupnog prometa".

Vijeće ministara BiH, Vlade Republike Srbije i Crne Gore su u avgustu 2020. godine potpisali Sporazum o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga u vazdušnom prometu. Predsjedništvo BiH je ratifikovalo taj sporazum 16. jula 2021. godine.

Predsjedništvo BiH još nije donijelo odluku o prihvatanju istog sporazuma između BiH i Hrvatske, iako je već bio na dnevnom redu.