Istraživanje pokazalo: Kakve su cijene u BiH u odnosu na Njemačku?

Njemački Ured za statistiku (Destatis) objavio je istraživanje u kojem
uspoređuje cijene u 36 evropskih država.

Uzete su cijene iz jula ove godine, koje pokazuju da je u Evropi najskuplji život u Švicarskoj, dok je najjeftiniji u Turskoj.

"Bilo radi posla, studija ili odmora, međunarodna usporedba nivoa cijena
za privatnu potrošnju pomaže pri planiranju vašeg budžeta za boravak u
inostranstvu", navode iz njemačkog Ureda za statistiku.

Trending

Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'

"Troškovi života bili su najskuplji u Švicarskoj u julu 2021. godine. Tamo
je razina cijena bila više od polovine (+51 posto) viša nego u Njemačkoj. Nasuprot tome, troškovi života u Turskoj bili su gotovo dvije trećine niži nego u Njemačkoj, stoga su bili najniži od svih zemalja u usporedbi”, ističu iz ovog ureda.

Kada je riječ o Hrvatskoj, u njoj je život 36 posto jeftiniji nego u
Njemačkoj. Osim u Švicarskoj, troškovi života također su bili veći u većini njemačkih susjednih zemalja nego u Njemačkoj.

U Danskoj su potrošači morali platiti 28 posto više za kupnju reprezentativne košarice. U Luksemburgu je razina cijena bila viša za 25 posto. U Nizozemskoj je razlika u cijeni prema Njemačkoj bila +7 posto, u Belgiji i Austriji po +5 posto, a u Francuskoj +4 posto.

U poređenju s drugim evropskim zemljama pokazuje neke ogromne
razlike u troškovima života: oni su bili 40 posto veći na Islandu i 30 posto
veći u Norveškoj nego u Njemačkoj.

Nasuprot tome, život je u Poljskoj 46 posto jeftiniji od onog njemačkog, a u Češkoj 28 posto.

Općenito su cijene manje u istočnoj nego u zapadnoj Evropi. U
Bugarskoj, Rumuniji i Bosni i Hercegovini troškovi života su oko 50 posto
niži u odnosu na Njemačku. Litvanija i Hrvatska su po 36 posto ispod
njemačke razine cijena, Španija 13 i Italija 9 posto.

Za kupovnu moć nisu važne samo cijene, već i visina plate

Podaci se temelje na rezultatima Evropskog programa poređenja o
paritetima kupovne moći Statističkog ureda Evropske unije (Eurostat) i
izračunima njemačkog Federalnog zavoda za statistiku. U obzir je uzeta
razina cijena za 15 kategorija, uključujući hranu i piće, energiju, restorane i hotele.

Pariteti kupovne moći utvrđuju se na temelju nacionalnih istraživanja
cijena i predstavljaju kupovnu moć nacionalnih valuta u različitim
zemljama. U svom najjednostavnijem obliku pariteti kupovne moći su
omjeri cijena za isti proizvod u dvije zemlje u odgovarajućim nacionalnim
valutama.

Pariteti kupovne moći pokazuju koliko valutnih jedinica određena količina robe i usluga košta u različitim zemljama.

No, da bi podaci o cijenama bili stavljeni u pravi kontekst, treba navesti i
koja je prosječna plata u navedenim zemljama. Prosječna mjesečna neto
plata u Hrvatskoj je nešto veća od oko 930 eura, dok je u
Njemačkoj prosječna mjesečna plata oko 2500 eura.

U BiH je, baram tako statističari tvrde, prosječna plata nešto manja od 1000 KM, odnosno oko 500 eura. Tako statistika kaže da su cijene u BiH duplo niže od onih u Njemačkoj, ali je zato plata pet puta manja.

Dakle, građani BiH zapravo imanju mnogo manju kupovnu moć od
Nijemaca, jer iako imaju većinom niže cijene istih proizvoda u
trgovinama, imaju i manje novaca za kupovinu tih proizvoda.