Iako je izdržavanje djeteta zakonska obaveza: Kako se izbjegava plaćanje alimentacije u BiH?
Naplata alimentacije u Federaciji Bosne i Hercegovine za brojne roditelje i dalje je dugotrajna i iscrpljujuća borba.
Iako pravosnažne sudske odluke postoje, uplate kasne ili izostaju, dok potrebe djece ne mogu čekati. Za razliku od Federacije, RS već ima Zakon o privremenom izdržavanju djece, piše BHRT.
Nahira Vardo razvela se nakon godina nasilja u braku. Sud je odredio alimentaciju od 100 konvertibilnih maraka, ali novac još uvijek ne dobija.
"Bordo tim" pružio još jedno razočarenje svojim navijačima: Velež savladao Sarajevo u Mostaru
"On sve radi privatno, neće da radi u firmi, zna da će mu skinuti, neće u firmu nikako zbog alimentacije. 2021. godine mu je dato rješenje da plaća", kaže Nahira.
Iako je izdržavanje djeteta zakonska obaveza, u praksi se sudske odluke često ne provode.
Sin nije obavijestio oca da je počeo zarađivati, sada mu mora vratiti 7.315 eura alimentacije
Bojana Jovanović iz Centra ženskih prava Zenica podsjeća da je prema Porodičnom zakonu FBiH izdržavanje djeteta zakonska obaveza roditelja.
"Tada se roditelju sa kojim dijete živi, najčešće majke, uz svakodnevnu brigu o djetetu dodaje i taj finansijski dodatni teret potpunog izdržavanja djeteta. Dok postupci traju, potrebe djece ne mogu čekati", navodi ona.
Samo od početka 2025. godine Centar ženskih prava Zenica pružio je više od 400 usluga u slučajevima problema s izdržavanjem, a više od stotinu klijentica tražilo je pomoć upravo zbog naplate alimentacije.
U Federaciji se o sistemskom rješenju problema govori godinama. Jedan od modela koji zagovaraju ombudsmani jeste alimentacioni fond – država bi privremeno osiguravala novac djetetu, a potom ga potraživala od roditelja koji ne plaća alimentaciju. U Republici Srpskoj zakon o privremenom izdržavanju djece stupio je na snagu početkom aprila. U Federaciji takav zakon još nije usvojen.
Važno pitanje o kojem se raspravlja: Da li treba u BiH djeci zabraniti društvene mreže?
Aleksandra Marin-Diklić, pomoćnica ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine i šefica Odjeljenja za prava djece, upozorava: "Sudska odluka može obavezati roditelja da plaća. Ali dok se ta odluka ne izvršava, račun za djetinjstvo i dalje najčešće plaća onaj roditelj s kojim dijete živi."
Bojana Jovanović smatra da iskustva zemalja u kojima postoje alimentacioni fondovi pokazuju da bi takav model mogao biti rješenje i za djecu u Federaciji BiH.
"Kroz formiranje alimentacionih fondova u BiH i mi omogućimo djeci u FBiH da imaju dostojan život", zaključuje ona.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
