Kako je stotine hiljada eura iz Konjica 'zalutalo' na račun prevaranata?

Slučaj u kojem je "Igman" iz Konjica uplatio stotine hiljada eura na račun prevaranata pokazuje da ni ključne firme vojne industrije u Bosni i Hercegovini nisu imune na kibernetički kriminal.

Najveći proizvođač municije "Igman" je tokom poslovne prepiske s neimenovanim partnerom iz Turske zaprimio poruku s gotovo identične e-mail adrese u kojoj je naveden novi račun za uplatu.

Tek nakon izvršene transakcije utvrđeno je da novac nije završio kod stvarnog turskog partnera.

Trending

Selo nadomak Bihaća već tri decenije bez struje: Povratnici u Očijevu i dalje čekaju obećanje

Iz "Igmana" nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Europa o pojedinostima slučaja, ali su u saopštenju objavljenom 30. jula potvrdili da su prevareni, da su obavijestili policiju i svoju poslovnu banku te pokrenuli postupak povrata sredstava, od kojih je jedan dio pronađen i blokiran.

Prema registru Centralne banke Bosne i Hercegovine, "Igman" ima otvorene račune u ASA banci koja je u vlasništvu domaćih privatnih kompanija, te Turkish Ziraat banci, koja posluje kao podružnica velike turske državne banke T.C. Ziraat Bankasi.

Nijedna od ovih banaka nije odgovorila na upit RSE-a o ovom slučaju, vlastitim procedurama kontrole transakcija i postupku povrata sredstava, do momenta objave ovog teksta.

Prema navodima javnog servisa Federalna televizija, oko 600.000 eura otkriveno je na računu u Nizozemskoj i blokirano, dok je oko 180.000 eura prebačeno na tri računa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Povrat tog novca mogao bi trajati mjesecima.

Bankari upozoravaju na dodatne provjere

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, kazao je da je ovo slučaj u kojem je klijent dobrovoljno unio broj računa i izvršio uplatu na određeni račun.

"Banke imaju određene mehanizme kada primijete da je nešto neuobičajeno, pa o tome obavještavaju klijente i preduzimaju odgovarajuće mjere Međutim, nije moguće da banka provjerava svaki broj računa za svaku pojedinačnu transakciju jer za to nema ni resurse ni tehničke mogućnosti", kazao je Ražanica.

On navodi i da ovakve prijevare nisu rijetke i da se uglavnom ne temelje na upadu u bankovne sisteme ili upotrebu sofisticiranog zlonamjernog softvera.

"Napadači prate elektroničku komunikaciju između poslovnih partnera, proučavaju način na koji zaposlenici komuniciraju i u pogodnom trenutku šalju poruku koja izgleda gotovo identično izvornoj", pojasnio je Ražanica.

Prije 3 dana

Prevara putem e-maila: Sa računa kompanije Igman d.d. Konjic otuđeno 780.000 eura!

U takvim porukama najčešće se navodi da je došlo do promjene bankovnog računa i da se buduće uplate trebaju izvršavati na novi račun, tzv. IBAN.

Ražanica upozorava da je dodatna provjera ključna zaštitna mjera na koju banke redovno upozoravaju svoje klijente budući da same nemaju mogućnost provjeravati svaki bankovni račun u zemlji i posebno u inostranstvu.

Kriminalne skupine prate poslovnu komunikaciju

"Kada stigne obavijest o promjeni računa za plaćanje, takvu informaciju treba potvrditi telefonom ili drugim neovisnim komunikacijskim kanalom", naglasio je Ražanica.

Dodao je da kriminalne skupine često mjesecima prate poslovnu komunikaciju kako bi naučile stil pisanja zaposlenika i odabrale trenutak kada će lažni zahtjev djelovati vjerodostojno.

Brzina reakcije nakon otkrivanja prijevare često je odlučujuća u tome hoće li sredstva biti vraćena, navode na zvaničnoj stranici SWIFT-a, sistema putem kojeg se prenosi novac između banaka širom svijeta.

Nakon što oštećena firma obavijesti svoju banku, banka pošiljatelja može kroz sistem SWIFT-a pokrenuti postupak zaustavljanja ili opoziva međunarodne transakcije te od banke primatelja zatražiti blokadu ili povrat sredstava ako ona još nisu prenesena dalje.

Ako se novac i dalje nalazi na računu primatelja, sredstva mogu biti privremeno zamrznuta.

Više o ovom temi čitajte na linku OVDJE.