Kako ekstremni vremenski uslovi pogađaju ekonomiju?

U najnovijem izvještaju Svjetske banke navedeno je da novi klimatski uslovi u Centralnoj Aziji, Rusiji i zapadnom Balkanu mogu imati nesagledive posljedice po razvoj zemalja u ovim regijama budući da se predviđaju duži sušni periodi, ali i kratkotrajne obilnije padavine, a prognozira se da bi srednja temperatura mogla porasti od dva do četiri stepena Celzijusa.

Klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Dženan Zulum u razgovoru za Fenu kaže da još nije pogledao ovaj izvještaj Svjetske banke, ali naglašava da je od početka službenih mjerenja na prostoru Bosne i Hercegovine koja datiraju iz 19. vijeka srednja temperatura porasla za 0,8 stepeni Celzijusa.

"U ovom periodu zabilježen je i blagi porast količina padavina te promjena režima padavina, tako da su zabilježeni česti i dugi sušni periodi, ali je primijećeno da se u kraćem  periodu izlije veća količina padavina", pojašnjava Zulum.

Dodaje da takve klimatske oscilacije nisu povoljne po bilo kojem osnovu, a posebno kada je u pitanju aspekt poljoprivrede, no ističe da nema većih oscilacija koja se tiču padavina između ljeta i zime bar što se tiče umjerenih kontinentalnih predjela.

Istakao je da je primjeran sve veći i učestaliji broj ekstremnih klimatskih perioda s visokim, a  potom s niskim temperaturama te su zabilježeni dugi periodi bez padavina pa kraći s većom količinom padavina.

Međutim, podsjetio je da majske i augustovske padavine ove godine nisu jedine poplave koje su se dogodile u posljednjim godinama. Posljednjih godina plavila je rijeka Drina u središnjem i donjem toku, a potom i Neretva.

Zbog toga, Zulum naglašava da je očekivati da i u narednom periodu bude zabilježen povećan broj ekstremnih klimatskih uslova, ali je vrlo teško predvidjeti u kojem obliku.

Slab sistem zaštite i prevencije

Savjetnik za Makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran izjavio je za Fenu da BiH ima veoma nerazvijen sistem zaštite i prevencije te saniranja šteta od elementarnih nepogoda, što je dokazano i u ovogodišnjim poplavama, a takav loš sistem sada je i dodatno oslabljen.

"Svi nasipi i sve druge mjere su iscrpljene tako da bi nepogode manjeg obima, koje ne moraju biti poplave može biti riječi i o suši ili nečemu drugom, BiH mogle nanijeti puno više štete u prosjeku nego nekoj drugoj zemlji s uređenijim i izgrađenijim sistemom", podvukao je Gavran.

Budući da je veliki dio BiH u fazi obnove i oporavka, Gavran smatra da je on znatno osjetljiviji za bilo kakve nove štete uzrokovane vremenskim neprilikama, zbog čega je to i dodatni razlog za zabrinutost.

Posebno je naglasio da  značajan dio bh. ekonomije direktno ovisi o vremenskim uslovima, posebno u oblastima hidroenergije i prehrane. U tim oblastima od vremenskih uslova ne zavisi samo bh. izvoz nego i egzistencija velikog broja ljudi.

Međutim, nauka nema mogućnosti putem kojih bi mogla predvidjeti tačne datume kada bi se neka ekstremna klimatska situacija mogla dogoditi u kojoj godini ili mjesecu da li će to biti 2015. ili 2025. godine, ali stručnjaci smatraju da bi se više pažnje trebalo posvetiti radu na prevenciji šteta od vremenskih neprilika.