Jovica Stanišić i Franko Simatović oslobođeni

Vijeće holandskog sudije Alphonsa Orie oslobodilo je optužbi bivše šefove Državne bezbjednosti Srbije, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

Tužiteljstvo je teretilo Stanišića i Simatovića da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, kojem je cilj bio uklanjanje većine Hrvata i Bošnjaka iz velikih dijelova Hrvatske i BiH od 1991. do 1995. godine.

Optužnica u pet tačaka teretila je Stanišića i Simatovića za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja, počinjene na području Hrvatske i BiH progonom, ubistvima, deportacijama i drugim nečovječnim djelima.

Haški tužitelji su u završnim podnescima u januaru ove godine tražili da ih se osudi na kaznu doživotnog zatvora.

U tom poduhvatu bili su, uz dvojicu optuženih, bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, te vojne i političke vođe bosanskih i hrvatskih Srba Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Milan Martić, Goran Hadžić i Milan Babić, vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj i komandant paravojnih jedinica Željko Ražnatović Arkan.

Taj cilj je, po optužnici, ostvarivan ubistvima, deportacijama, prisilnim premještanjima i progonima nesrpskih civila, uz učešće jedinica pod kontrolom srpske tajne službe – "Crvenih beretki", "Arkanovaca", "Škorpiona", "Martićeve milicije", ''Knindža'' i drugih.

Prema optužnici, Stanišić i Simatović su "rukovodili finansiranjem, obukom, logističkom podrškom i drugim vrstama velike pomoći i podrške specijalnim jedinicama državne sigurnosti Republike Srbije i drugim srpskim snagama koje su učestvovale u zločinima u Hrvatskoj i BiH".

Naknadnim proširenjem optužnice u martu 2006. njih dvojicu se dodatno teretilo za likvidaciju šestero Bošnjaka iz Srebrenice koje su 1995. počinili "Škorpioni", a koji su svoje zlodjelo zabilježili videokamerom.

Među zločinima koji su počinjeni na području Hrvatske nad civilima i zarobljenicima optužnica je navodila niz ubistava počinjenih tokom 1991. na području Dubice, Cerovljana, Baćina, Saborskog, Škabrnje, Bruške, Dalja i Erduta, te od 1992. do 1995. u BiH u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju i Sanskom Mostu.