Jevrejski list iz Berlina o negiranju genocida u Bundestagu: "Nedopustivo i sramotno"
Tokom parlamentarne sjednice Bundestaga povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, članovi njemačke desničarsko-populističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD) ponovo su izazvali ogorčenje javnosti, ovoga puta otvorenim negiranjem genocida i širenjem islamofobne propagande.
U julu 1995. godine, više od 8300 bošnjačkih muškaraca i dječaka sistematski je ubijeno od strane vojske i paravojnih formacija tzv. VRS. Međunarodni sudovi su ova ubistva pravno kvalifikovali kao genocid. No, za AfD, to i dalje nije slučaj.
Revizionistički nastupi s govornice
AfD-ov poslanik Alexander Wolf tvrdio je da se u Srebrenici ne može govoriti o genocidu jer su, kako je rekao, "ubijeni samo muškarci", dok su žene i djeca "uglavnom pošteđeni". On je izrazio nezadovoljstvo što se Bosni i Hercegovini "nameće određena kultura sjećanja" iz inostranstva, tvrdeći da to samo pogoršava tenzije u regiji.
Zaštitna struktura nuklearne elektrane Černobil teško oštećena: "Ne ispunjava sigurnosnu funkciju"
Njegov stranački kolega Martin Sichert otišao je korak dalje. U pokušaju da relativizira zločin, izjavio je da je "Srebrenica samo dio rata u bivšoj Jugoslaviji", podsjećajući na zločine koje su navodno počinile bošnjačke snage nad Srbima u okolini Srebrenice, čime je implicirao da je genocid nad Bošnjacima bio odgovor na prethodne zločine. Riječ je o klasičnoj zamjeni teza i umanjivanju odgovornosti.
Sichert je otišao toliko daleko da je rekao kako Srebrenica pokazuje šta se desi kad "multikulturalnost izmakne kontroli" i povukao skandaloznu paralelu sa sadašnjom Njemačkom, tvrdeći da su "njemački školski hodnici danas poput malih Srebrenica".
Islamofobija pod maskom historijske rasprave
Ne mareći za dostojanstvo žrtava, Sichert je govorio o "multikulti ludilu", "Kalifatu na ulicama Njemačke", "ratovanju protiv etnički njemačke populacije" i "demografskom džihadu". Naveo je netačne i zapaljive tvrdnje da su migranti iz Afganistana, Iraka i Sirije višestruko skloniji kriminalu, te širio dezinformacije o genitalnom sakaćenju i prisilnim brakovima, koristeći pri tome terminologiju koja direktno demonizira muslimane.
Vrhunac cinizma bio je kad je Sichert tvrdio da upravo "takvi ljudi" misleći na muslimanske migrante mogu biti spremni da počine novi Srebrenicu. Njegova poruka: "Srebrenica nas uči da moramo okončati multikulturalnost prije nego što bude prekasno."
Ogorčenje i sramota
Na galeriji Bundestaga sjedili su i članovi porodica žrtava genocida. Teško je i zamisliti bol koji su osjetili dok su slušali kako se njihova tragedija koristi za širenje mržnje i historijski revizionizam.
Slovački šef diplomatije u Srebrenici: Iskazujemo solidarnost sa žrtvama genocida
Ono što je AfD pokazao na ovoj sjednici nije bila samo ignorancija, već svjesna strategija negiranja historije i instrumentalizacije tragedije u političke svrhe. Nije ovo bio "izlet" pojedinca već još jedan u nizu dokaza o ideološkoj orijentaciji partije koja negira genocid, relativizira nacističke zločine, a manjine koristi kao političke mete.
Trideset godina nakon genocida u Srebrenici, europski parlamenti bi trebali biti mjesta istine, učenja i empatije. AfD je u Bundestagu pokazala upravo suprotno – bešćutnost, revizionizam i spremnost da se ljudska tragedija koristi kao alat za širenje mržnje. Njemačko društvo i Europa moraju se jasno suprotstaviti takvim porukama, u čast žrtvama Srebrenice i kao zalog za budućnost utemeljenu na istini, pomirenju i zajedničkom suživotu, piše Jüdische Allgemeine.
Ove godine obilježava se bolna godišnjica – tri decenije od genocida u Srebrenici, jednog od najmračnijih zločina modernog doba. U julu 1995. godine, u tadašnjoj “zaštićenoj zoni” Ujedinjenih nacija, srpske oružane formacije, pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i političkim naređenjima krvnika i također osuđenog zločinca Radovana Karadžića, izvršile su genocid.
U svega nekoliko dana, brutalno je ubijeno više od 8.372 ljudi. Među žrtvama su bili ne samo muškarci i dječaci, već i žene i djeca. Nisu birali. Nisu poštedjeli. Do danas, identitet gotovo 7.000 ubijenih osoba je potvrđen, a mnogi, nažalost, i dalje traže svoje najmilije. Genocid u Srebrenici nije samo historijska činjenica — to je pravno dokazana istina, potvrđena nizom presuda međunarodnih i domaćih sudova. Više o ovoj tužnoj godišnjici možete čitati OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Povezano
/ Najnovije
