Jesu li pojedini doktori u BiH sebi upisivali dežurstva i primali platu od 10.000 KM?

Unsko-sanski kanton i Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću već godinama imaju iste probleme. Najveći – male plate. Ipak, prema posljednjim informacijama koje stižu iz ovog kantona, čini se da su neki ljekari niskim platama sami odlučili stati u kraj, pa su upisujući sebi pripravnosti i dežurstva i kada to nisu - dobijali plate i do 10 hiljada maraka. Trenutno je u procesu ispitivanje situacije.

Proteklih dana u Bihaću glasine - iz Kantonalne bolnice na vidjelo izašla informacija da su pojedini ljekari sebi upisivali dežurstva i pripravnosti čak i onda kada nisu bili na poslu. Osim što se tako ispostavilo da dežuraju i po 20 dana zaredom, njihove plate su više od 10 hiljada maraka. Informacije se provjeravaju, a iz Sindikata ljekara kažu da ovo ne mogu prešutjeti.

"Neki ljekari su dobili enormne plate, upitno je vođenje evidencije o prisustvu na radu. Zahtijevam od nadležnih - direktora, Upravnog odbora, drugih institucija sistema - da što prije provedu istragu o tome", kazao je Amir Rekić, predsjednik Sindikata ljekara i stomatologa USK-a.

Trending

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

Stav uprave bolnice da je riječ samo o nagađanjima. Kažu, plate se isplaćuju na osnovu kolektivnog ugovora, no na onim odjelima na kojima radi samo jedan ljekar - ima odstupanja, izvještava FTV.

"Ima problem gdje je odjel i gdje je samo jedan ljekar. Taj ljekar živi bukvalno 24 sata u bolnici i normalno je da on kroz sistem rada ima enormno visoku platu u odnosu na ostale radnike - zato što je on svaki dan na poslu", objašnjava Hajrudin Havić, direktor Kantonalne bolnice u Bihaću.

Je li riječ o javnoj tajni, potpuno normalnoj praksi ili nagađanjima - mišljenja su podijeljena. Iako, navodno, ne postoji ništa sporno, istraga se svejedno provodi. Osude stižu, ali i pitanje hoće li novac biti vraćen?

"Kako se to moglo dešavati, je li u tom nekom lancu ili hijerarhiji u ustanovi došlo do propusta i nepravilnog evidentiranja? Ukoliko jeste - da se oni koji su to radili kazne, a da se taj novac vrati. Sindikat najoštrije osuđuje takvu praksu", poručuje Rekić.

Iz resornog ministarstva još ne žele pred kamere – ipak, kažu, u dogovoru sa direktorom, u toku je analiza dodjele dežurstava. A, dok se ne desi nešto konkretno, za građane ostaje samo jedno pitanje - koliko dežurstava u mjesecu je potrebno da se konačno smanje liste čekanja?