Jedna velika bitka i dvije entitetske proslave

Obilježavanje bitke na Sutjesci, koja je označila i prekretnicu u Drugom svjetskom ratu, u BiH je ponovno prošlo s podjelama. Predstavnici udruženja Narodnooslobodilačkog rata iz FBiH i RS nisu mogli naći zajednički jezik oko toga kako obilježiti manifestaciju, pa su to uradili svako po svom i na različite datume.

Od 15. maja do 15. juna 1943. godine trajala je Peta ofanziva snaga Hitlerove Njemačke i odnijela više od 7.000 partizanskih života. U ovoj bici ranjen je i Josip Broz Tito. Šest puta slabije partizanske snage, uz veliku cijenu, izvojevale su bitku. Bila je to poruka svim jugoslovenskim narodima da se u borbi protiv fašizma vrijedi žrtvovati, kaže direktor sarajevskog Instituta za historiju Husnija Kamberović:

„U toj bici u kojoj su partizani izgubili gotovo polovinu svojih snaga, bilo je partizana iz svih dijelova tadašnje Jugoslavije - iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Slovenije. Bilo je čak iz inostranstva itd“, dodaje Kamberović.

Uvod u tužnu sadašnjost

Šezdeset sedam godina kasnije preživjeli partizani ovu bitku obilježavaju odvojeno. Razlozi zbog kojih su i partizani podijeljeni u podijeljenoj BiH nisu najjasniji, tim prije što se svi slažu u tome da je na Sutjesci pružen herojski otpor fašizmu. Najprije će biti da su u pitanju nedostatak komunikacije s jedne i autonomije u djelovanju s druge strane.

Predsjednik Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata RS Blagoje Gajić kaže kako su zvali kolege iz FBiH na centralno obilježavanje, ali do dogovora nisu došli.

„Savez udruženja boraca RS učinio je sve što je moguće bilo da ove godine zajedno obilježimo ovaj veliki istorijski događaj“, kaže Gajić.

Predsjednik SUBNOR-a BiH Jure Galić kaže kako je za sve kriva politika, koja je pod svoje okrilje stavila i obilježavanje bitke na Sutjesci. Od organizacije iz RS su tražili da zajedničkim programom obilježe bitku, ali to je bilo nemoguće.

„Međutim, oni ne sastavljaju taj program. Program sastavlja Vlada RS, jer oni imaju tamo nekakvu komisiju koja se stara o proslavi borbe srpskog naroda kroz historiju - od Kosova pa do današnjih dana. Oni u tom sklopu obilježavaju i Sutjesku i Kozaru. Oni su stavili ovo što se događalo u ovome našem ratu u sasma drugi kontekst, ne u onaj u koji mi to stavljamo. Bitka na Sutjesci je bitka i srpskog naroda, ali je i hrvatskog, bošnjačkog, crnogorskog, slovenačkog. Uopšte nije ta bitka vođena u tome kontekstu u kojemu to oni danas hoće i kako oni to danas prekrajaju. Oni sve prekrajaju. Kod njih je sad i Draža Mihajlović antifašista“, kaže Jure Galić.

Gojko Vukadinović, jedan od najmlađih učesnika NOR-a i nekadašnji generalni sekretar SUBNOR-a BiH, kaže kako je ovakav odnos prema jednoj od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu žalostan i mladim generacijama šalje lošu poruku.

„Nacionalisti su uticali na jedan dio tih boraca da se oni odvojeno sad sastaju. To je neobjašnjivo. Najžalosnije je što se i mlada generacija pogrešno indoktrinira na takvu jednu podjelu u jednoj zemlji“, kaže Vukadinović.

Političko kreiranje slike prošlosti

Suvremeni politički odnosi imaju jako velikoga utjecaja čak i na kreiranje slike prošlosti, iako mi znamo da prošlost se ne može promijeniti, ali ta percepcija koja se nudi kroz novu reviziju je, zapravo, po mom mišljenju tragična i žalosna, smatra Vukadinović.

Mišljenje dijeli i Kamberović, uz napomenu da iza svega leži pokušaj revizije historije. „Ta revizija pogotovu je tragična s obzirom da se upravo pokušava realizirati kroz reviziju Neretve i Sutjeske - i da je to u pravom smislu tragično. To pokazuje da suvremeni politički odnosi imaju jako velikoga utjecaja čak i na kreiranje prošlosti, iako mi znamo da prošlost se ne može promijeniti, ali ta percepcija koja se nudi kroz novu reviziju je, zapravo, po mom mišljenju tragična i žalosna.“

slobodnaevropa.org/radiosarajevo.ba