Javne nabavke: Samo BiH nije preuzela evropske propise

Evropska unija (EU) je zabrinuta zbog predloženih izmjena Zakona o javnim nabavkama jer planirane izmjene ne približavaju Bosni i Hercegovini (BiH) relevantnim evropskim direktivama. Umjesto da u središtu pažnje budu ključne novine po mjeri preduzeća i transparentnosti, izmjene se bave nekim marginalnim pitanjima, rekao je u intervjuu zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi.

Razgovarala: Senka Trgovčević, agencija Fena

Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH, koje je Vijeće ministara BiH uputilo u parlamentarnu proceduru, navodi da „transparentan postupak javne nabavke, uz garantovanu nezavisnost revizorskih službi kao dijela kontrole javnih finansija, predstavlja bitan uslov koji zemlja mora ispuniti u procesu evropskih integracija“.

Daviddi smatra da vlasti BiH treba da obezbjede bolje upravljanje javnim fondovima, između ostalog i „usvajanjem modernog i transparentnog zakona o javnim nabavkama u skladu s evropskim pravnim tekovinama, kao i većim nastojanjima usmjerenim na sprečavanje i borbu protiv korupcije“. 

„BiH je i dalje jedina zemlja u regionu koja nije preuzela evropske propise o nabavci, kojima se dokazano štedi novac poreskih obveznika i garantuje fer konkurencija za učesnike u nabavci.“

Također, ni postojeći zakonodavni okvir, na svim nivoima, koji se odnosi na elektroenergetski sektor u BiH nije potpuno usklađen s relevantnim evropskim propisima. Odgovarajući na pitanje Fene šta BiH mora uraditi kako bi ti zakonski propisi bili u skladu sa zakonodavstvom EU ocijenio je da određeni zakonski akti omogućavaju pruzimanje zakonskih rješenja u određenom stepenu, ali ne i generalno.

Električna energija

„BiH mora da uloži znatne napore u usklađivanju svojih zakona s relevantnim zakonima EU. Da bi se sektor mogao razvijati, povećavati izvozni potencijal i, prevashodno, ponuditi atraktivnu cijenu električne energije i građanima i preduzećima, potrebno je da BiH obezbjedi adekvatnu primjenu zakonskog okvira“, kazao je Daviddi.

Kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici BiH je preuzela , između ostalog, i obavezu usklađivanja svog zakonskog okvira sa tzv. "Trećim energetskim paketom" do 1. januara 2015. godine.: „To znači da BiH ima obavezu da u potpunosti preuzme dvije direktive o mjerama za sigurno snabdijevanje električnom energijom i infrastrukturnim investicijama, kao i zajednička pravila za interno tržište u pogledu elekrične energije i Uredbu u uslovima pristupanja mreži prekogranične razmjene električne energije.“

Odgovarajući na upit šta trenutno Evropska unija poduzima da bi BiH ispunila ove obaveze ističe da EU finansira projekat „Izrada zakonskog okvira za električnu energiju BiH usklađenog sa evropskim pravnim tekovinama“, koji je koncipiran tako da se izvrši usklađivanje energetskih propisa u BiH na nivou države, entiteta i Distrikta Brčko.

Gas

Komentirajući da BiH nema propise o gasu na državnom nivou, a postojeći zakonski okvir nije usklađen sa evropskim zakonima i obavezom koju je BiH preuzela potpisivanjem Ugovora o Energetskoj zajednici u smislu upravljanja sektorom gasa u BiH, ističe da ta činjenica spriječava neophodne investicije u gasnu infrastrukturu BiH i integraciju zemlje u širu regionalnu energetsku mrežu.

„Vlasti na nivou države i entiteta treba da hitno djeluju, izvrše međunarodne obaveze koje je BiH preuzela i uspostave transparentan regulatorni okvir u sektoru. Potrebno je usvojiti Zakon o gasu BiH koji će sadržavati odredbe iz relevantnih direktiva, potpuno uzimajući u obzir administrativno uređenje BiH“, mišljenja je Daviddi.

S obzirom da BiH nije odgovorila na zahtjeve Sekretarijata Energetske zajednice, koji je početkom 2013. godine, poslao Obrazloženo mišljenje vlastima BiH, u skladu sa članom 90. Ugovora kojim se osniva Energetska zajednica kazao je da BiH nije pokazala jedinstvenu opredijeljenost da preduzme odgovarajuće korake ka obezbjeđivanju punog poštovanja tih propisa. Zato je Stalna grupa na visokom nivou u okviru Energetske zajednice odlučila  da se slučaj BiH predoči Ministarskom savjetu radi konačne odluke.

„Sastanak Ministarskog savjeta zakazan je za oktobar, pa ne možemo nagađati kakva ća biti odluka Ministarskog savjeta u slučaju BiH“, dodaje Daviddi.

Mapa puta

Ocijenjujući ispunjenje uslova iz Mape puta za viznu liberalizaciju rekao je da Delegacija Evropske unije u BiH pozdravlja korake koje je BiH preduzela ka ispunjavanju obaveza iz Mape puta, između ostalog i puštanje u rad sistema za razmjenu podataka.

„I dalje apelujemo da se ostvari napredak u pogledu preostalih pitanja, kao što su fizičko zatvaranje neovlašćenih graničnih prelaza između BiH i Srbije te BiH i Crne Gore te uspostava Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije“, navodi Daviddi.

Pomoću mehanizma, podsjeća, prati se tok građana iz BiH i zapadnog Balkana (ulazak i izlazak državljana BiH u EU, zabrana ulaska u EU, zahtjevi za azil u određenim državama članicama, vraćanje/readmisija u BiH, nezakonit boravak po izlazu iz EU i odbijanje izlaska) u državama članicama i šengenskim državama.

„Generalno, saradnja između Evropske komisije i BiH na ispunjavanju uslova iz Mape puta zasnovana je na čvrstom partnerstvu. U tu svrhu, uspostavili smo Mehanizam za praćenje situacije u periodu nakon vizne liberalizacije (PVLMM). Ovaj mehanizam omogućava Evropskoj komisiji da nastavi s ocjenom primjene zakona, strategija, odluka i akcionih planova koje je usvojila BiH (i ostale zemlje zapadnog Balkana) tokom dijaloga o viznom režimu“, dodaje zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH. 

IPA

Imajući na umu da je EU do sada izdvojila više od 600 miliona eura iz IPA, Delegacija EU u BiH i EUSR trenutno radi na realizaciji preko stotinu projekata u različitim oblastima.

„Uskoro ćemo objaviti treći poziv za dostavljanje prijedloga za sva tri bilateralna prekogranična programa (Hrvatska, Srbija, Crna Gora) vrijedna 10,5 miliona eura. Poziv za dostavljanje prijedloga za programe između BiH i Crne Gore već je otvoren, a preostala dva biće objavljena do kraja godine.“