Jasmin Ahić za Radiosarajevo.ba: Mogu li se sigurnosni organi nositi sa crnom statistikom

Proteklu sedmicu u Sarajevu obilježila je pljačka Raiffeisen banke na Ilidži. Tom prilikom došlo je do upotrebe vatrenog oružja, kada je ranjen biciklist koji je bio u prolazu. On je, nažalost podlegao povredama.

Dan kasnije u sarajevskom naselju Otoka odvijala se prava drama. Sarajevski policajci uhapsili su nekoliko osoba. Troje uhapšenih predato je u nadležnost sarajevskog Kantonalnog tužilaštva, a dvoje je pušteno na slobodu. Uhapšeni se dovode u vezu s izvršenjem navedenog krivičnog djela.

Policija je u ovom slučaju brzo djelovala, kvalitetno se, kako oni vole reći, radilo na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela. No, to nam ne pomaže da se osjećamo bolje i sigurnije u gradu u kojem nas vijesti crne hronike zapljusnu za dobro jutro.

Ubistva, zapaljeni, ukradeni i oteti automobili, otimanje torbica, nakita, mobitela... naša su svakodnevnica. I zbog toga se pitamo šta se to dešava oko nas i hoće li biti gore. Mogu li se sigurnosni organi nositi sa crnom statistikom.

"Konstantno se plasiraju vijesti kako je određeni broj djela rasvijetljen, međutim u posljednjih pet godina imamo veliki porast krivičnih djela po nepoznatom izvršiocu koji se ne rasvjetljavaju. To su pitanja kojima se moramo ozbiljno pozabaviti", rekao je u razgovoru za Radiosarajevo.ba Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku u Sarajevu.

"Ako neko nema kapaciteta ni znanja, postoje institucije čiji je zadatak da ukažu na te probleme. Ako imamo povećan broj krivičnih djela gdje je dokazan određen broj brutalnosti, od psihopatije do manijakalnih ponašanja ili bilo koja krivična djela koja su unijela nemir u naše društvo, onda trebamo pozvati ne samo kriminaliste, policiju, nego i socijalne radnike, psihologe i psihijatre da pruže pomoć da daju svoj stav zašto se sve ovo dešava".

Ahić naglašava kako policija mora korektno izanalizirati svoj rad, ali problem je u tome, kaže on, što izvještaji iz policije i tužiteljstva KS-a kada dođu na red u Skupštini KS-a dolaze do zida.

"Ljudi koji tamo rade ne razumiju tu problematiku jer su stranački postavljeni i nisu educirani za posao koji obavljaju. Mi u komisijama imamo ljude koji ne znaju šta je nezavisni odbor, ne znaju kakve su nadležnosti policijskog komesara. Nisu educirani da mogu dati kvalitetnu ocjenu rada policije, tužiteljstva ili suda."

Ahić podsjeća kako su neovisni odbor za rad policijskog organa te Komisija za sigurnost Skupštine KS-a institucionalni mehanizmi na kojima je ogromna odgovornost.

Podsjetimo, početkom ove godine Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije iz Sarajeva izrazio je zabrinutost zbog stanja nesigurnosti u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina.

Svjesni situacije u kojoj se nalazimo ponudili su stručne kapacitete u rješavanju evidentno nagomilanih problema koje generira nekompetentno rukovodstvo unutar sistema sigurnosti Bosne i Hercegovine na svim nivoima.

"Mi smo istraživači, vi ste provoditelji, mi samo želimo pomoći, ne želimo uzeti nečiji posao. Konstantno se navodi kako je određeni broj djela rasvijetljen. Nažalost, za veliki broj tih djela optužnica ne bude podignuta, a kamoli potvrđena. Sva ta statistika je vrlo porazna, zato što se u sadržini nalazi veliki porast krivičnih djela po nepoznatom izvršiocu koja se ne rasvjetljavaju".

Ahić smatra kako je ključ napretka u borbi protiv kriminaliteta što kvalitetnije procesuiranje za počinitelje krivičnih djela.

"Oni koji su se odlučili na taj korak, a znaju da neće biti osuđeni, naravno da će biti ohrabreni. Da je sankcija uspješnija i bolja, trend kriminala ne bi tako rastao, naprotiv smanjivao bi se."

Gdje su rezultati rada? Odgovorni moraju dati odgovore na to

"Dajte da napravimo istraživanja i kažemo u tom segmentu gdje škripi. Gdje nisu rasvijetljena djela ili su rasvijetljena, ali nisu podignute optužnice, ili ako su potvrđene optužnice npr. za 160 djela, a padne 80 posto optužnica. Onda se postavlja pitanje ko je za to kriv, i ko za to treba odgovarati".

Policijske ovlasti regulirane su vrlo kvalitetno Zakonom, samo je pitanje koliko se te ovlasti koriste na pravi način, kaže Ahić.

"Policija mora biti educirana, fizički spremna i požrtvovana. Ukoliko policajac zna svoj posao i ne želi pobjeći od svog posla, to je istinski policajac. Problem je što mi percipiramo policijskog službenika kao korumpiranog, neobrazovanog, fizički nespremnog čovjeka koji ima ovlasti, a koji nas treba zaštititi.

Zapravo policijski službenik je jedina osoba kojoj je Zakon dao pravo da u određenim zakonskim uvjetima oduzme tuđi život. To su ogromne ovlasti. Dakle ovlasti nisu upitne, pitanje je samo njihovog rada s jedne strane i naše podrške s druge".

Profesor Ahić i dalje naglašava kako su racije po ugostiteljskim objektima, konstantno patroliranje policije te policijski sat mehanizmi koji bi trenutno lošu sigurnosnu situaciju mogli popraviti.

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!