Jahić: Bosna se nalazi u klinči između Srbije i Hrvatske koje je žele uništiti

Akademik Dževad Jahić tvrdi da se "Bosna historijski nalazi u klinču između dvije države, Srbije i Hrvatske" koje ne odustaju, kako kaže, od svoje trajne historijske strategije da demontiraju i razvlaste Bosnu i Hercegovinu koja im iz više razloga ne odgovara.

On je, povodom 830. godišnjice potpisivanja Povelje Kulina bana, prokomentirao konstantno negiranje bosanskog jezika, što, kako ističe, nema veze sa samim jezikom, njegovim historijskim naslijeđem niti pravom na vlastitu kulturu.

Osporavanje bosanskog jezika, smatra Jahić, je samo sredstvo osporavanja nečega drugog, a "tu onda ulazimo u naše nesretne prostore ideologije, politike, historijske sudbine BiH koja je na razmeđima interesa ispresijecana, iskorištavana i na žalost, to svi zaboravljaju".

„Bošnjacima osporavati jezik to je samo manipuliranje i sredstvo da se nekome ko postoji i ko živi jezik da mu se kaže da ne postoji i ne živi. Što je, malo je reći, balkanski nonsens i to je tragedija, ali ne samo naša bosanska, nego šira u kojoj mi intelektualci pretenciozno kažemo, svaki put duboko se zabrinemo nad tim, govorimo o tome i pokušavamo apelirati na javnost i odgovorne ljude da napokon shvate šta jeste kultura, naslijeđe, historija, a šta jeste manipuliranje tim naslijeđem i tom historijom“, naglasio je Jahić.

Smatra da su nauka i ideologija najkrupnija i najvažnija tema koja se tiče svih.

„Odgovorni ljudi, u političkom smislu, vrlo su skromne spremnosti da shvate šta je šta. Jer današnji dan (Dan potpisivanja Povelje Kulina Bana, 29. augusta) je dan BiH, dan o kojem treba samo o tome govoriti na svim nivoima, hijerarhijski: država, Akademija nauka i umjetnosti BiH, univerzitet, pa tek onda, na primjer, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI)“, mišljenja je Jahić.

Davno su svi shvatili, naglašava on, da bez jezika nema naroda, države i oni uporno "negiraju" historijsko naslijeđe, jezik, a Povelja Kulina bana je prvi sačuvani spomenik na maternjem jeziku, dok je jezički kontinuitet postojao i prije Povelje.

„Taj jezički kontinuitet može razumjeti i objasniti samo dublja nauka, a hoće li društvo i protivnici Bosne to primiti i shvatiti, hoće li biti civilizirani ili neće, hoće li politički raditi kako treba ili neće i koje će ciljeve sebi - strategijske, političke, ideološke, postaviti, to je sasvim drugo pitanje“, smatra Jahić.

Po njegovim riječima, postoji hijerarhija u nauci, a Akademija nauka i umjetnosti BiH je ta koja najprije treba da govori o jeziku i suštinskim stvarima, problemima, jer je najodgovornija.

„ANUBiH ne samo da nije odgovorna, ne samo da šuti, iako bismo se pomirili sa šutnjom, ali iza te šutnje postoji djelovanje koje je usmjereno protiv onoga što je bosanski jezik. Mi smo u strahovitom ćorsokaku u nauci, morali bismo srediti nauku pa vidjeti zašto je to tako“, ističe akademik Dževad Jahić.

Povelja Kulina bana je nastala 29. augusta 1189. godine. Pisana je autentičnim bosanskim pismom, bosančicom i to je najstariji dokument južnoslovenskih naroda i država i prvi je poznati diplomatski dokument koji je bosanski vladar izdao vladaru druge države. Njome su regulisani trgovački odnosi srednjovjekovne Bosne i Dubrovnika.