'Izvještaj u sjeni' navodi: 2013 je bila najgora godina

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine okupila je 17 organizacija iz cijele BiH, a upravo su objavili 'Izvještaj u sjeni' o progresu naše zemlje u procesima integracije. 

Najgora poslijeratna godina, kada su u pitanju pristupne aktivnosti naših političkih subjekata, bila je upravo godina na izmaku - 2013, rečeno je na današnjem javnom predstavljanju izvještaja. 

U fokusu ovog dokumenta su ljudska prava, a dva najizrazitija slučaja kroz koja se ogleda njihovo stanje u zemlji su nedostatak političke volje za primjenom presude Sejdić Finci, kao i nedavni Popis stanovništva tokom kojeg je zabilježeno niz nepravilnosti i kršenja zakona. U oba slučaja zabilježeno je potpuno pomanjkanje odgovornosti nadležnih.   

Zemlja bez opozicije

Osnovni nalaz izvještaja i tvrdnja oko koje se slažu sve organizacije i pojedinci koji su učestvovali u njegovoj izradi je kako je sistem u našoj zemlji toliko kompleksan da ga je jako teško nadzirati, s obzirom da se sastoji od trinaest različitih pod-sistema. S tim u vezi, ističe glavni istraživač Vedran Kordić, nije realno administraciju Bosne i Hercegovine uspoređuvati sa Belgijom ili Švicarskom, jer naša zemlja nema tradiciju demokratije. 

Većina ispitanika smatra da sistem treba centralizirati i upozorava da je krajnje vrijeme da političari počnu preuzimati odgovornost za svoj nerad. 

Saglasni su da će to biti veoma teško, s obzirom da u zemlji, faktički, ne postoji opozicija. Naime, zbog rascjepkanosti političkog sistema nemoguće je imati efikasnu opoziciju na širem planu, upozoravaju. 

Tijana Cvjetićanin iz UG Zašto Ne ističe da je još jedan od problema zabilježenih izvještajem u sjeni - činjenica da predstavnici Evropske Unije na svojevrstan način daju legitimitet lošim i neodgovornim političarima. Kako? 

"Prepoznali smo kao problem da se EU u zadnje vrijeme često javlja kao facilitator razgovora koji BiH ne približavaju rješavanju ključnih problema. Komunikacija između institucija države i EU je prestala da postoji, a sugovornici su im postali čelnici partija. Time se državne institucije deinstitucionaliziraju", tvrdi Cvjetićanin. 

Najgora godina do sada

Rečeno je i kako su se procesi integracije mogli pratiti u uzlaznoj putanji do 2006 godine, kada počinju stagnirati, a uskoro i nazadovati. Ovo koincidira sa umanjenjem ovlasti Visokom predstaviku: 

"Tadašnja procjena da je BiH spremna da sama gradi svoju demokratiju, pokazala se kao pogrešna. Prethodnih sedam godina to pokazuju, a prethodna pogotovo. Imali smo slučajeve kad parlament i druige institucije otvoreno krše zakone i niko ije odgovarao. Zato smatramo da je potreban čvršći angazman međunarodne zajednice."

Saša Gavrić iz Sarajevskog otvorenog centra, na predstavljanju izvještaja je naglasio kako se, uprkos postojanju Zakona o zabrani diskriminacije, još uvijek prijavljuje srazmjerno mali broj slučajeva diskriminacije. Čak 80% građana BiH ne zna da ovakav zakon postoji. 

Zato ne čudi generalno nizak nivo poštivanja ljudskih prava u državi. Upozorava i na to da odjel za borbu protiv diskriminacije pri uredu Ombudsmena i dalje radi bez budžeta, sa samo troje zaposlenih. Od prava porodilja, preko osoba sa invaliditetom, do nacionalnih manjina i Ostalih - ljudska prava su podčinjena interesima vlasti i nisu harmonizirana, zaključak je Izvještaja.