Predstavljen izvještaj o negiranju genocida: Zabilježen porast broja slučajeva
Memorijalni centar Srebrenica predstavio je Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici za 2026. godinu, koji pokazuje da je tokom protekle godine zabilježen porast slučajeva negiranja genocida i veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Prema podacima iz izvještaja, u periodu od početka juna 2025. do kraja maja 2026. godine evidentirano je 149 slučajeva negiranja genocida, što je značajno više u odnosu na prethodni izvještajni period, kada ih je zabilježeno 99.
Iako je taj broj i dalje manji nego rekordne 2022. godine, kada je registrovan 681 slučaj, autori izvještaja upozoravaju da negiranje genocida ostaje kontinuiran i široko rasprostranjen društveni problem.
Predstavljen izvještaj o negiranju genocida: Zabilježen porast broja slučajeva
Iz Memorijalnog centra podsjećaju da već sedmu godinu sistematski prate i dokumentuju slučajeve negiranja genocida nad Bošnjacima, ističući da je sam proces negiranja započeo još tokom izvršenja zločina u julu 1995. godine i traje do danas.
Izvještaj su predstavili direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić, urednik izvještaja Tarik Močević, koordinator monitoringa Edin Ikanović i politolog Jasmin Mujanović.
Više od 150 prijava bez optužnice: Zašto negiranje genocida i dalje prolazi nekažnjeno?
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić u uvodnoj riječi izvještaja navodi da negiranje genocida nije samo uvreda za preživjele i porodice žrtava, već napad na vladavinu prava i autoritet domaćih i međunarodnih sudova koji su presudama utvrdili činjenice o genocidu u Srebrenici.
Posebno zabrinjava, ističe Suljagić, činjenica da poruke kojima se negira genocid ili veličaju osuđeni ratni zločinci sve češće dolaze od nosilaca javnih funkcija i osoba koje imaju institucionalni uticaj. Dodaje da Bosna i Hercegovina posjeduje zakonski okvir kojim je negiranje genocida kriminalizirano, ali upozorava da zakon ostvaruje svoju svrhu jedino njegovom dosljednom primjenom.
Izvještaj navodi da se negiranje genocida manifestuje kroz izjave političara i javnih zvaničnika, donošenje različitih kvazinaučnih izvještaja, dodjelu priznanja osuđenim ratnim zločincima, medijske sadržaje kojima se relativiziraju ili negiraju sudski utvrđene činjenice, kao i kroz murale, transparente, skandiranja na sportskim događajima i druge oblike javnog veličanja počinilaca.
Autori su ove godine posebnu pažnju posvetili uticaju negiranja na mlade generacije, upozoravajući da revizionizam predstavlja pokušaj oblikovanja budućnosti kroz falsifikovanje historijskih činjenica. Kao odgovor na takve pojave istaknuti su obrazovanje zasnovano na činjenicama, naučna istraživanja i odgovorna kultura sjećanja.
Monitoring je proveden analizom medijskih sadržaja u Bosni i Hercegovini i Srbiji, uz pretragu ključnih pojmova poput "Srebrenica", "genocid", "Ratko Mladić", "Radovan Karadžić", "Bošnjaci" i "muslimani". Slučajevi su klasifikovani prema vrsti negiranja, medijskim platformama, identitetu aktera i državi iz koje dolaze.
Prema monitoringu Memorijalnog centra, među najzastupljenijim izvorima negiranja genocida u 2026. godini nalazi se tabloid Informer, sa 24 evidentirana slučaja.
Po deset evidentiranih slučajeva odnosi se na izjave i djelovanje Milorada Dodika i Branimira Kojića. Slijede dnevni list Politika sa sedam, Alo sa šest, te Gideon Greif i Vojislav Šešelj sa po četiri zabilježena slučaja.
Po tri slučaja evidentirana su u vezi s Aleksandrom Pavićem, Nenadom Kecmanovićem i Sputnikom.
Autori izvještaja ističu da se negiranje ne manifestira isključivo kroz direktne izjave, već i kroz veličanje osuđenih ratnih zločinaca, dodjelu priznanja, izradu murala, pjesme, skandiranja na sportskim događajima, objave na društvenim mrežama te različite medijske sadržaje.
Nedovoljan broj sankcionisanih
Posebno poglavlje izvještaja bavi se primjenom izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojima su negiranje genocida i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca propisani kao krivična djela.
Iako su tokom izvještajnog perioda donesene pojedinačne presude i vođeni određeni postupci, u izvještaju se zaključuje da je broj procesuiranih predmeta i dalje znatno manji od broja evidentiranih slučajeva negiranja.
Među analiziranim predmetima izdvajaju se postupci protiv Miodraga Malića i Vojina Pavlovića, kao i slučaj načelnika Vlasenice Miroslava Kraljevića.
Autori izvještaja upozoravaju da nedostatak dosljedne institucionalne reakcije šalje poruku da negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca mogu proći bez odgovarajućih posljedica.
Iz Memorijalnog centra poručuju da će nastaviti dokumentovati svaki oblik negiranja genocida, uz saradnju s domaćim i međunarodnim partnerima, naglašavajući da istina o genocidu u Srebrenici nije predmet političkih pregovora, već činjenica potvrđena presudama međunarodnih i domaćih sudova.
Kompletan izvještaj možete pročitati ovdje.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
