Izborni zakon BiH već godinama izaziva političke sukobe, ima li rješenja?

Izborni zakon BiH stalna je tema među bh. političarima, a nezapaženo nije prošao ni prijedlog Naše stranke, koji se odnosi na indirektan izbor članova Predsjedništva iz Federacije BiH. Istražili smo šta bi to u praksi značilo i da li bi asimetrična rješenja bila, zaista, rješenja?

Naša stranka je predložila jedan od modela, koji čini mi se postaje sve privlačniji o indirektnom izboru članova Predsjedništva, barem iz FBiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, rekao je u jutarnjem programu BHT1 poslanik u PD PSBiH Predrag Kojović. On smatra da bi takav model donio određena rješenja prilikom izbora članova Predsjedništva.

"Za BiH i sve njene građane, Srbe, Bošnjake, Hrvate i ostale, najidealnija stvar bi bila da se članovi Predsjedništva biraju iz Parlamenta i da se biraju tako da imamo jednog predsjednika i dva zamjenika predsjednika", rekao je Predrag Kojović, poslanik u PD PSBiH (NS).

Trending

Novinarka Mirza Vranj hospitalizirana: Oglasila se iz bolnice

Prijedlog Naše stranke uvodi mogućnost novih blokada i osigurava HDZ-u BiH da uvijek ima člana Predsjedništva BiH, smatra Milan Dunović, poslanik DF-a u Predstavničkom domu Državnog parlamenta. Dunović kaže da je ovakav prijedlog opasan jer bi član Predsjedništva u ovom slučaju imao legititimitet kantonalnog poslanika u odnosu na člana iz RS kojeg bi birao narod.

"Da demistificiramo do kraja, prijedlog NS-a je taj da HDZ ima sigurnog člana Predsjedništva iz reda Hrvatskog naroda", kazao je Milan Dunović.

Iz HNS BiH ponovo ističu da će se pristupiti izmjenama Izbornog Zakona BiH i trajnoj zaštiti prava Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda, dok su stavovi predsjednika HDZ-a BiH od ranije poznati. Republika Srpska, sa druge strane, kroz Narodnu skupštinu ima snagu da eventualno, izbriše nacionalni predznak i time ispoštuje odluke sudova kaže Nenad Vuković. U slučaju asimetričnih rješenja, promjena ne bi bilo.

"Jer je tu pravo izvorište krize, ne uvažavanje legitimih predstavnika kod ustavnu jednakost tri konstitutivna naroda, primarno u slučaju Hrvata. U Predsjedništvu BiH evo dva mantata nemamo člana predsjedništva", rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

"Treba nastaviti Neumske razgovore, tu su možda Bošnjaci I Hrvati došli do najviše tačke dogovora. Bez obzira što su tada to prekinuli iz raznih razloga, da se ne vraćamo, to je polazna osnova", izjavio je Nenad Vuković, delegatu u Domu naroda PSBiH (PDP).

Postavlja se pitanje, da li bi asimetrična rješenja bila dobra, s obzirom na to koliko se čeka na implementaciju raznih presuda.

"Da postoji odgovornost, da postoji veći stepen povjerenja među političkim akterima u BiH oni bi to sigurno uradili. Međutim, asimetrična rješenja nisu dobra", kazao je Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Podsjećamo, Izborni zakon BiH već godinama izaziva političke sukobe, posebno nakon presuda Evropskog suda za ljudska prava i domaćih sudova. Dok HDZ BiH traži reformu koja bi osigurala "legitimno predstavljanje" konstitutivnih naroda, građanske stranke pokušavaju pronaći rješenja koja bi zadovoljila i građanski princip i kolektivna prava naroda, bez dodatnog etničkog razdvajanja.