Prve fotografije sa izbora novog reisa: Ko će naslijediti Huseina ef. Kavazovića?

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji broji 398 članova, danas bira novog reisu-l-ulemu. Za poziciju vrhovnog poglavara kandidirana su tri kandidata, a odluka Sabora označit će početak novog poglavlja za jednu od najznačajnijih vjerskih institucija u Bosni i Hercegovini.

Reporterska ekipa portala Radiosarajevo.ba nalazi se na mjestu događaja, odakle pratimo izborni proces i donosimo informacije o dešavanjima, očekivanjima i prvim reakcijama.

Pred novim poglavarom bit će brojni zadaci. Osim brige o vjerskom životu muslimana, jačanja institucija i upravljanja vakufskom imovinom, važna pitanja odnose se na položaj Bošnjaka, očuvanje identiteta, zaštitu vjerskih prava i odgovor na sve prisutnije pojave islamofobije. Očekivanja od novog reisu-l-uleme zato nadilaze isključivo vjersku sferu, iako se njegova uloga mora posmatrati u okviru nadležnosti koje pripadaju Islamskoj zajednici.

Trending

Više od 100 litara po kvadratnom metru: BH Meteo upozorava na obilne padavine

Akademik Esad Duraković je istakao da od novog reisu-l-uleme i Rijaseta očekuje afirmaciju triju dimenzija identiteta: pripadnosti državi, pripadnosti narodu, odnosno Bošnjacima, te pripadnosti islamu. Njegova poruka ukazuje na značaj koji dio intelektualne javnosti pridaje očuvanju nacionalnog, državnog i vjerskog identiteta.

Jedno od pitanja koje se redovno otvara u javnosti jeste odnos vjerskog autoriteta i politike. Reisu-l-ulemu ne bira politika, ali njegova funkcija ima značajnu društvenu težinu. Zbog toga se postavlja pitanje kako očuvati samostalnost vjerske institucije, a istovremeno reagirati na pojave koje se tiču prava muslimana i položaja Islamske zajednice.

Prije oko 5h

Izbori novog reisul-uleme danas: Kakvu budućnost Islamske zajednice nude Grabus, Dedović i Malkić?

Edhem Bičakčić, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, je govorio o potrebi reagiranja na islamofobiju i poruke kojima se muslimani predstavljaju kao prijetnja. Takve pojave, prema njegovim riječima, zahtijevaju jasan odgovor institucija. Izazov za novog reisu-l-ulemu bit će kako na njih odgovarati kroz dijalog, javno djelovanje i zaštitu prava vjernika.

Bičakčić je podsjetio i na koji način će biti odabran novi vjerski poglavar.

"Tri kandidata ispunjavaju sve uslove, pobjednik je onaj koji tajnim glasanjem dobije 200 glasova. Četvrti kandidat muftija Fazlović iz Tuzle odustao je od kandidature, a jedan od uslova za učestvovanje u izboru reisu-l-uleme je pismena izjava o prihvatanju kandidature, pa smo i to ispoštovali", rekao je Bičakčić na današnjoj konferenciji za medije.

Bičakčić je pojasnio je da bi tajnom glasanju trebalo pristupiti 398 izbornika koji su na spisku. Dodao je da očekuje da bar 90 posto njih bude prisutno danas. 

Safet Softić, član Komisije za provođenje izbora za reisu-l-ulemu i član Sabora Islamske zajednice, upozorio je da se od vjerskog poglavara ne bi trebalo očekivati da preuzme ulogu političkog arbitra. Kako je pojasnio, funkcija reisu-l-uleme razlikuje se od političke uloge, zbog čega je važno jasno razumjeti granice njegovog djelovanja.

Tri kandidata i očekivanja od novog poglavara

Pred Saborskim zastupnicima danas je odluka o tome ko će preuzeti funkciju 14. reisu-l-uleme. Tri kandidata donose različita iskustva i pristupe, a izbor će pokazati kakav pravac članovi Sabora žele za naredni period.

Od novog poglavara očekivat će se kontinuitet u radu Islamske zajednice, ali i odgovori na otvorena institucionalna pitanja. Među njima su odnosi s državom, zaštita vjerskih prava, jačanje zajednice, očuvanje vakufa i suočavanje s pojavama islamofobije, kao i izazovi koji se odnose na muslimane izvan granica Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, ukoliko u prvom krugu nijedan od tri kandidata ne dobije potrebnih 200 glasova, pristupit će se drugom krugu glasanja u koji ulaze dva kandidata s najvećim brojem osvojenih glasova.

Bičakčić je istakao da će novoizabranom reisu 15. novembra u Sarajevu biti uručena menšura čime on stupa na dužnost. Rijaset propisuje da se reisul-ulema bira na sedam godina, uz mogućnost izbora na još jedan mandat.