Istraživanje: Stanovnici BiH žele miran život, nezavisnost RS -a i treći entitet
![Istraživanje: Stanovnici BiH žele miran život, nezavisnost RS -a i treći entitet](https://radiosarajevo.ba/assets/default/article/871x540.jpg)
Građani Bosne i Hercegovine većinom vjeruju u miran suživot Bošnjaka, Srba i Hrvata, bez nadzora međunarodne zajednice, rezultati su istraživanja koje u posljednjih osam godina radi agencija Ipsos, javlja Fena.
„Godine
2005. je 68 posto ispitanika u
predominantno bošnjačkim dijelovima BiH, 55
posto u srpskim i 68 posto u
hrvatskim, vjerovalo u mogućnost mirnog suživota bez vanjske supervizije. U
2013. je taj broj pao na 55 posto u dijelovima gdje su Bošnjaci većina, u
predominantno hrvatskim dijelovima je bio 66 posto, dok je broj u predominantno
srpskim dijelovima porastao na 66 posto. Mada relativan pad optimista glede
mirnog suživota bez supervizije u predominantno bošnjačkim dijelovima BiH treba
donekle da zabrinjava, uopćeno gledano, većina građana BiH su optimisti glede
mirnog suživota i stavovi se nisu znatno promijenili u zadnjih osam
godina", saopćila je agencija Ipsos.
U 2005. godini je 27 posto građana željelo da živi u dejtonskoj BiH, gotovo identično kao u 2013. godini, kada se za to izjasnilo 28 posto.
U
dominantno bošnjačkim dijelovima građani najviše žele da žive u centralistički
uređenoj BiH- 80 posto u 2005. i 78
posto u 2013. preferiraju takvo uređenje. Broj ispitanika koji su željeli
bošnjački entitet u 2005. je bio sedam, a u 2013. godini 13 posto. U
predominantno srpskim dijelovima BiH, u 2005. je 68 posto ispitanih bilo za pripajanje Republike Srpske Srbiji, no u
2013. najizraženiji je stav za nezavisnost Republike Srpske, 67 posto. U predominantno hrvatskim
dijelovima BiH, ispitanici najviše žele
tri entiteta.
Zabrinjava podrška za nezavisnost RS -a
U 2005. je 52 posto preferiralo tu opciju, a 2013. godine 61 posto, a 63 posto je bilo protiv priključenja Hrvatskoj u 2005., a 2013. godine 72 posto, što znači da je znatna većina protiv secesije.
Uopćeno, najviše bi trebalo da zabrinjava jaka podrška
za neovisnost Republike Srpske u predominantno srpskim dijelovima BiH. Ništa
manje zabrinjavajuća je i ogromna razlika u preferiranim opcijama za unutarnje
uređenje BiH između ispitanika u različitim dijelovima BiH te njen rast tokom
vremena, podaci su agencije Ipsos.
U
2005. je za pristup Evropskoj uniji (EU) bilo 91 posto ispitanika u dijelovima
gdje su Bošnjaci većina, 66 posto s
hrvatskom većinom i 69 posto sa
srpskom, a 2013. je taj broj narastao na 84
posto u dijelovima gdje najviše žive Hrvati.
Ono
što je naročito interesantno jest porast skepticizma u predominantno srpskim
dijelovima BiH, gdje je potpora za ulazak u EU u 2013. pala na 50 posto. Skepticizam ka NATO-integracijama
je još veći, 82 posto građana u
srpskim predjelima je protiv NATO-članstva. Istovremeno, gotovo isti broj, 84 posto, u predominantno hrvatskim i
bošnjačkim dijelovima BiH podržava pridruženje NATO alijansi.
I
dok podijeljenost stavova o unutarnjem uređenju države ili o budućnosti BiH
govori o 'zacementiranosti' političke situacije u BiH te o ambivalentnosti
'postdejtonskog' mira, postoji rizik da su sve oči opet uprte u međunarodnu
zajednicu u potrazi za rješenjima.
Uzimajući
u obzir da međunarodni činovnici od 1996. imaju veliki utjecaj na političku i
ekonomsku situaciju te na odnose unutar BiH, postavlja se i pitanje stavova
građana ka stranim činovnicima i OHR-u kao utjelovljenju međunarodnog prisustva
u BiH.
Stanovnici BiH ujedinjeni u stavovima oko OHR-a
„Interesantno
je da stavovi ka OHR-u i stranim birokratima ujedinjuje stavove građana iz svih
dijelova BiH", naglašava Ipsos.
U
2005. je 82 posto smatralo da ih OHR
tretira kao zaostao narod, dok je 2013., mada manji, taj broj od 69 posto i dalje visok.
Dok
je u 2005.godini 33 posto građana
BiH gledalo OHR kao garanciju funkcioniranja države, 2013. ih tako misli 14 posto.
To
se vjerovatno donekle može objasniti mišljenjem da OHR razumije, ali mu nije u
interesu rješenje za BiH situaciju, zaključuje Ipsos.
A 89 posto ispitanih u 2005. je
smatralo da su strani činovnici u BiH primarno zbog visokih plaća i dnevnica. U
2013. je 78 posto dijelilo taj stav.
„Uzimajući
u obzir predominantne trendove u stavovima građana BiH ka unutarnjoj situaciji
ali i ka međunarodnoj zajednici u BiH, može se reći da problem osjećaja
bezizlaznosti i političke i socijalne letargije kod građana BiH ne treba
tražiti samo u domaćim elitama nego promatrati stavove kao rezultat interakcije
međunarodnih i domaćih elita koje svaka na svoj način štite svoje interese a
sve nauštrb građana i cjelokupne situacije u Bosni i Hercegovini",
zaključak je u ovom istraživanju.
Agenacija Ipsos ističe da je zadnjih dana medijska debata u Bosni i Hercegovini ponovno preokupirana pričom o mogućnosti novih ratnih sukoba u zemlji.
Medijsku
debatu je potakla nova studija javnog mnijenja koju je nedavno radio UNDP.
„No
postavlja se pitanje - do koje mjere nedavna studija UNDP-a govori o pogoršanju
odnosa u BiH, o cjelokupnoj situaciji u zemlji, te, što je najvažnije, da li se
u BiH sprema novi rat? U želji da se odgovori na ova pitanja ali i na pitanja
tranzicijske pravde, Roland Kostić,
doktor mirovnih studija sa sveučilišta u Uppsali i agencija Ipsos mjerili su
stavove građana u Bosni i Hercegovini od 2005. godine", naglašavaju iz
agencije.
Studija
je rađena u okviru Kostićevog projekta o građenju mira i tranzicijskoj pravdi u
Bosni i Hercegovini. Roland Kostić je autor mnogobrojnih znanstvenih članaka iz
područja izgradnje mira u postkonfliktnim društvima a radio je i kao istraživač
za UN i SIDA-u.
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.