Istraživačka ekspedicija otkriva bogatsvo močvarne flore i faune

Sela Tišina i Grebnice, na samo 3 km od Šamca, kriju neke od posljednjih močvara na sjeveru BiH, koje su zbog svojih prirodnih vrijednosti privukle pažnju istraživača, naučnika i javnih institucija. Kompleksi bara Mala Tišina, Velika Tišina i Odmut nalaze se na desnoj obali Save, povezani su kanalima i predstavljaju mozaik močvara, vlažnih livada, tršćaka, poplavnih šuma i poljoprivrednih površina.

Obzirom da su danas ograničene na male površine i predstavljaju prirodnu rijetkost, močvare u BiH predstavljaju najugroženije ekosisteme. Isušivanje močvara radi dobijanja poljoprivrednog zemljišta, regulacija riječnih tokova, zagađenje pesticidima i otpadom, prekomjerna sječa i krčenje, širenje stranih invazivnih vrsta i krivolov samo su neki od faktora koji svakodnevno kod nas dovode do uništavanja močvarnih staništa. Sav živi svijet Tišine i Odmuta ugrožen je, jer bare više ne kominiciraju sa rijekom Savom, nema dotoka podzemnih voda zbog dugogodišnjeg taloženja i nakupljanja mulja na dnu i posebno na tzv. "vrelima" koja su bare prihranjivale podzemnom vodom. Kanali su često nedovoljno održavani i voda ne prolazi kroz bare kao što je to bio prije slučaj.

U sklopu projekta "Inventarizacija i uspostavljanje monitoringa biodiverziteta u cilju zaštite bare Tišina u plavnom području rijeke Save“ koji realizuje udruženje DIZB iz Banjaluke, a podržava njemačka fondacija Euronatur, sprovodi se istraživačka ekspedijcija na barama Tišina i Odmut tokom 2016. godine. Ova istraživanja imaju za cilj popis svih vrsta i drugih prirodnih vrijednosti, njihovo vrednovanje i korištenje podataka za planiranje i sprovođenje zaštite ovih lokaliteta.

"U istraživanjima koje sprovodimo na ovim lokacijama već skoro godinu dana učestvovali su biolozi našeg udruženja Ana Ćurić - herpetolog, Boris Davidov i Dejan Radošević – ihtiolozi, Draško Adamović i Jovica Sjeničić – ornitolozi, te Darko Kodžo – stručjak za GIS i kartiranje područja, dok su u istraživanja uključeni i naučnici iz susjednih zemalja poput Hrvatske i Srbije. Većina Šamčana podržava projekte koji žele da unaprijede baru Tišinu. Imamo dosadašnju dobru saradnju sa opštinom koja je jako zaintersovana za zaštitu i razvoj ovog područja što je za svaku pohvalu, s ozbirom da Republika Srpska i FBiH imaju mali broj zaštićenih područja. U istraživanjima su nam pomagali i članovi ribolovačkog društva iz Šamca, a i lokalno stanovništvo, što je posebno olakšavajuća okolnost i nešto što zaista cijenimo", stoji u saopćenju Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta.

Tokom istraživanja evidentiran je bogat, vrijedan i atraktivan biljni i životinjski svijet. Na barama Tišina i Odmut do sada je zabilježeno oko 200 vrsta biljaka. Opisano je 6 tipova Natura2000 staništa.

"U barama smo zabilježili ukupno 17 vrsta riba, a očekuje se da pronađemo još 5 vrsta. Sve vrste su tipične za jezerska i močvarna područja, a opstanak ribe zavisi od stabilnog vodostaja na barama tokom cijele godine. Većina izlovljenih riba su mlade ribe, što ukazuje da je bara Tišina i susjedni Odmut važno rastilište za tzv. ciprinidne vrste riba (tipične za Posavinu) i kao takvog ga je bitno zaštititi. Karakteristične vrste vodenih biljaka koje ukorjenjuju se u vodi, rastu u njoj ili plutaju (šaš, krocanj, lokvanji i dr.) pružaju ribama sklonište od predatora, a i mjesta prehrane. Bara Tišina značajno je mrestilište deverike, šarana, babuške i drugih vrsta kojim je Sava inače bogata", navode iz udruženja.

"U toku istraživanja zabilježili smo 11 vrsta gmizavaca i vodozemaca, a očekuje se 20 vrsta što tek treba potvrditi. Na području Tišine i Odmuta registrovana je tajnovita i neobična žaba češnjarka (Pelobates fuscus) koja se rijetko sreće u Posavini i većinu života provodi ukopana pod zemljom, a aktivna je isključivo noću. Bare imaju veliki značaj za opstanak gmizavaca, a posebno barske kornjače koja je nacionalno i međunarodno ugrožena i zaštićena vrsta. Na bari je registrovana i populacija crvenotrbog mukača (Bombina bombina) kome su ovakve močvare posljednje stanište.

Zabilježili smo oko 110 vrsta ptica koje su životom vezane za bare. Tršćaci i poplavne šume značajna su mjesta za gniježđenje barskih vrsta ptica, a ista velikom brzinom nestaju svuda u našem regionu. Bara Odmut predstavlja jedno od najznačajnijih mjesta za odmor ptica na migracionom putu kroz BiH. Na ovom lokalitetu zabilježili smo desetine, pa i stotine ptica, poput jata čaplji, crne rode, čaplje kašikare i drugih vrsta, koja tokom jesenje migracije prekriju baru prilikom odmora i potrage za hranom. Ovo je poseban prirodni fenomen, jer ovakvih mjesta skoro da više nema u Posavini. U okolini bare pronašli smo koloniju čaplji - gakova, a zabilježili i gniježđenje patke njorke, što je rijetkost u BiH", ističe DIBZ.

"Cjelokupna flora ovog područja, gljive, sisari, insekti te plaktonski organizmi i organizmi dna nisu još sistematski istraživani, pa možemo samo zamisliti šta nas tu očekuje.

Naša sljedeća obaveza je da nadležnim državnim institucijama i lokalnoj samoupravi predložimo model budućeg funkcionisanja ovog prirodnog područja, odnosno osiguravanje stabilnog nivoa vode tokom cijele godine povezivanjem sa Savom i pročišćavanjem bare, čime bi se poboljšali uslovi za opstanak bioloških vrsta bare te unaprijedio način upravljanja područjem u budućnosti.

Najznačajnije funkcije močvarnih staništa su zaštita biodiverziteta, zaštita od poplava, prečišćavanje vode i obnavljanje podzemnih voda, stabilizacija obala, očuvanje sedimenta, te ublažavanje klimatskih promjena.