Incko zamrzava plate poslanicima Parlamenta BiH?

Sagovornik Pressa RS iz OHR objašnjava da visoki predstavnik Valentin Inzko želi da kazni političare u BiH zbog bezobrazluka i zastoja u procesu konstituisanja organa vlasti na zajedničkom nivou. List saznaje u diplomatskom koru u Sarajevu da Evropska unija još traži način kako da sankcioniše one koji opstruišu cijeli proces, kao i da je Inckova ideja da se neposlušni bh. političari udare po džepu najprihvatljivija, najlogičnija, najbrža i najefikasnija opcija. Tim prije što OHR ima ovlaštenja da donese takvu odluku.

Primjena bonskih ovlašćenja

Izvor lista kaže da je riječ o klasičnoj primjeni bonskih ovlaštenja.

"Visoki predstavnik može da smjenjuje zvaničnike ili donosi zakone, pa tako može i da obustavi isplatu njihovih primanja iz budžeta institucija. Ovakav scenario ozbiljno se razmatra i u Briselu, jer bi se njime jednim udarcem uradile dvije važne stvari. Političari bi bili kažnjeni, a nova primjena bonskih ovlaštenja ne bi naišla na veliku osudu javnosti, jer građani mjesecima negoduju zbog činjenice da poslanici primaju basnoslovne plate, a ništa ne rade", objašnjava izvor Press RS.

Ćavar: Poslanike treba pritisnuti!

Konsultant za monitoring rada Parlamenta BiH u Centrima civilnih inicijativa Ivica Ćavar kaže za Press RS da OHR može da nametne odluku o zamrzavanju plata. On ocjenjuje da bi to moglo da ubrza proces formiranja vlasti.

"Kod nas sve ide teško dok se ne udari po džepu, pa bi se vrlo lako moglo dogoditi da poslanici kojima bi bile blokirane plate izvrše jači pritisak na svoje stranačke lidere da konačno postignu dogovor. Primati platu za nerad je nemoralno. U proteklih šest mjeseci održana je jedna sjednica i pokušaj još jedne, a većina poslanika je, za to vrijeme, zaradila između 25.000 i 30.000 KM", napominje Ćavar.

Podsjetimo, konstitutivna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH počela je 30. novembra, ali je prekinuta poslije nepunih pola sata jer nije postojao politički dogovor o izboru rukovodstva. S druge strane, pregovori najjačih političkih stranaka traju više od četiri mjeseca bez ikakvog napretka. Za to vrijeme novoizabrani poslanici već su primili po dvije astronomske plate, iako su u klupama proveli svega tridesetak minuta. Na njihove plate, iz budžeta zajedničkih institucija već je potrošeno oko 300.000 maraka, ili u prosjeku 3.500 KM mjesečno po poslaniku.

Da evropske institucije ozbiljno razmišljaju o sankcijama protiv političara u BiH prije dva dana je potvrdila i izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack. Ona se nije otvoreno izjasnila o tome da li bi poslanicima trebalo da se zamrznu plate, ali je najavila primjenu adekvatnih instrumenata.

"Ako vlasti u BiH budu radile u skladu s evropskim zakonima i standardima, EU će odgovoriti pozitivno. Međutim, ako opstrukcija prevlada, EU će razmotriti primjenu adekvatnih instrumenata protiv onih koji su odgovorni za političku stagnaciju", poručila je Packova.

Krivi su lideri stranaka

Bošnjački član Predsedništva BiH Bakir Izetbegović također je najavio mogućnost da se poslanicima zamrznu plate, ali je njegova inicijativa naišla na osude u FBiH. Poslanici u Predstavničkom domu smatraju da su najmanje krivi za blokadu procesa formiranja zajedničkih organa. Borislav Bojić iz SDS-a kaže da ga ne bi začudilo ako OHR odluči da zamrzne plate, jer se ta institucija odavno ponaša kao vrhovni zakonodavac u zemlji.

"Ne želim da bježim od odgovornosti, ali treba jasno reći da je formiranje vlasti blokirano, jer o tome ne mogu da se dogovore lideri stranaka. Nas poslanike niko ništa ne pita i praktično smo na čekanju. Nemam ništa protiv da se zakonski urede primanja za poslanike. Nije mi jasno zašto EU opet želi da se miješa u ovaj proces. Zašto prvo ne riješe pitanje vlasti u Belgiji, u svom dvorištu", kaže Bojić.

S druge strane, nevladine organizacije podržavaju Inckovu namjeru da poslanicima u Predstavničkom domu Parlamenta BiH zamrzne primanja. Predsednik Pokreta potrošača BiH Mesud Lakota ističe da bi takva odluka OHR-a bila odličan potez.

"Da imaju imalo morala, poslanici bi se sami odrekli svojih primanja sve dok ne počnu da rade. Tek kada počnu da rade za građane koji su ih izabrali, visina njihovih plata bi možda i imala smisla", jasan je Lakota.