ICG: EU treba pomoći BiH

Evropska unija treba konačno preuzeti vodeću međunarodnu poziciju kako bi pomogla Bosni i Hercegovini na njenom putu od ratom razorene teritorije prema stabilnoj zemlji članici, navodi se u najnovijem izvještaju Međunarodne krizne grupe o Bosni i Hercegovini.

U izvještaju pod naslovom "BiH: Trenutak kada Evropa treba da djeluje" ističe se da je EU u boljem položaju da utječe na Bošnjake, Hrvate i Srbe od Ureda visokog predstavnika (OHR), međunarodnog diplomatskog tijela koje je uspostavljeno od Vijeća za implementaciju mira (PIC) nakon Dejtonskog sporazuma 1995. godine.

Mada OHR ima još samo mali dio od svojih prethodnih moći i malo mogućnosti da bude efektivan čak i u situaciji ozbiljne prijetnje po sigurnost, EU je oklijevala da djeluje sve dok je OHR još prisutan. Ali sada je vrijeme da zemlje članice EU ojačaju svoju "Delegaciju” (predstavništvo) u zemlji kako bi ta Delegacija preuzela zadatak koji samo ona može da ispuni, navodi se u saopćenju.
 
“BiH je prerasla OHR. EU neće ‘zamijeniti’ OHR jer su njeni ciljevi i mehanizmi drugačiji i podobniji za nošenje sa suverenom, mada problematičnom zemljom”, kaže Marko Prelec, direktor Ureda za Balkan Međunarodne krizne grupe. “EU može pomoći da BiH implementira potrebne reforme, ali ne da diktira politike, održava nesmetan rad vlada ili garantuje stabilnost. Građani BiH su ti koji sami moraju ispuniti kriterije za članstvo u EU.”

Međunarodna zajednica je odlučila da neće zatvoriti OHR sve dok BiH ne ispuni ono što je nazvano pet ciljeva i dva uvjeta (“pet plus dva”) koje je PIC uspostavio 2008.
BiH je ispunila tri cilja i jedan uvjet, ali su dva preostala - reguliranje državne i vojne imovine - blokirana. Podjela posebno državne imovine između različitih nivoa vlasti može potrajati godinama, i mada je ovo pitanje važno, ono nema puno veze s održivšću BiH, njenim potrebama za međunarodnom podrškom ili njenim odnosom s EU.

EU ne bi trebala čekati da uspostavi svoju ojačanu Delegaciju s novim ambasadorom, koji mogu osigurati jasnu, jedinstvenu politiku prema BiH. Ta Delegacija bi trebala podržati BiH kada ona aplicira za članstvo u EU, što bi se moglo desiti već  ove godine.

Nekoliko godina će vjerovatno proći prije nego pregovori o članstvu zaista počnu, ali ovaj process kandidiranja može ohrabriti dalje reforme kao što je to bio slučaj u ostatku Evrope. Kako EU Delegacija bude rasla, OHR bi trebao biti stavljen u drugi plan.

“Minsitri vanjskih poslova EU bi hitno trebali dati EU Delegaciji u BiH nove ovlasti, odgovornosti i resurse”, kaže Sabine Freizer, direktor ureda za Evropu Međunarodne krizne grupe. “Ukoliko se oni odlučno ne pokrenu po ovom pitanju kada se sretnu 31. januara i ukoliko uskoro ne imenuju jakog predstavnika na poziciju koja je upražnjena već šest mjeseci, to bi naškodilo EU kredibilitetu upravo u trenutku kada njen novi Evropski servis za vanjske poslove pokušava demonstrirati da je Lisabonski sporazum od Brisela napravio efektivnijeg međunarodnog igrača.”