ICG: BiH suočena s najgorom krizom od 1995.

BiH se suočava sa najgorom krizom od završetka rata 1995. Nasilje vjerovatno nije na pomolu, ali postaje stvarna mogućnost u bliskoj budućnosti ukoliko se sve uključene strane ne povuku iz začaranog kruga zauzimanja maksimalističkih pozicija, zaključak je izvještaja Međunarodne krizne grupe, čije saopćenje prenosimo:

Najnovija analiza Međunarodne krizne grupe istražuje simultane krize u oba BiH entiteta. Sedam mjeseci nakon izbora 2010. još uvijek nije formirana vlada na državnom nivou. Vlasti u većem entitetu, Federaciji, kontraverzno su formirane 17.marta. Prema glavnoj lokalnoj instituciji to je učinjeno nelegalno. Formiranje vlasti u FBiH se dovodi u pitanje i od strane  glavnih hrvatskih partija koje su sada kreirale svoj, paralelni, Hrvatski narodni sabor. Drugi entitet, Republika Srpska, je provokativno pozvao na održavanje referenduma koji je usmjeren protiv Visokog predstavnika i sudstva na državnom nivou.

“Ovo su krize legitimnosti, sukobi različitih vizija o tome kakva bi BiH država trebala biti”, kaže Marko Prelec, Direktor ureda za Balkan Krizne grupe. “Sukob počinje razarati državne institucije i može ugroziti i samu državu. Potrebni su kompromisi koji će omogućiti svim stranama u BiH – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima – da steknu osjećaj da su dobili onoliko koliko je dovoljno da opravdaju odstupanje sa ivice.”

Međunarodna zajednica je doprinijela krizi kada je Visoki predstavnik suspendovao odluku Centralne izborne komisije o poništavanju izbora predsjednika Federacije. Veći dio međunarodne  zajednice federalne vlasti smatra legitimnom za razliku od većine Hrvata i Srba. 

Da bi pomogao formiranju neupitno legitimne vlasti u Federaciji, Visoki predstavnik bi trebao podići suspenziju i dopustiti odluci Centralne izborne komisije da stupi na snagu, nakon čega bi Parlament Federacije trebao  ispoštovati procedure za izbor predsjednika, koji bi dalje trebao imenovati vladu koja je u potpunosti u skladu sa ustavom.

Referendum u Republici Srpskoj može imati čak i opasnije posljedice ali Visoki predstavnik ga ne bi trebao pokušati blokirati jer bi to vjerojatno jedino povećalo izlaznost i povisilo napetosti. Srbi bi trebali opozvati referendum, ali ako se ipak taj proces nastavi, trebali bi isključiti bilo kakve jednostrane  postupke koji bi doveli u pitanje državne institucije, kao što je povlačenje svojih predstavnika iz njih.

Iako je situacija veoma zabrinjavajuća. međunarodna zajednica bi trebala izbjeći tehnička rješenja koja ne uzimaju u obzir ukupan kontekst BiH krize, ili sankcije koje bi mogle potaći strane u BiH da se dublje ukopaju.

Umjesto toga bi trebala iskoristiti razgovore Savjeta bezbjednosti UNa 9. maja o BiH i sastanak Savjeta za vanjske poslove EU 13. maja za pokretanje stratreške revizije svoje politike.

Konferencija na visokom nivou bi se trebala održati prije junskog referenduma da potvrdi međunarodnu podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu; jasno naznači da ni jednom entitetu neće biti dopušteno razaranje državnog teritorijalnog integriteta; ukloni Visokog predstavnika iz lokalne politike da bi rehabilitirao svoj kredibilitet neutralnog medijatora; i da omogući EU da postane vodeći međunarodni čimbenik u BiH.

“Međunarodna zajednica je previše upletena u lokalnu politiku; potrebno je da odstupi i podesi svoje ciljeve u skladu sa svojim realnim, umanjenim utijecajem”, kaže Direktorica Evropskog programa Sabine Freizer. “U momentu kada se razriješi neposredna kriza, BiH lideri će moći početi raditi na obnavljanju Dejtonskog ugovora i postizanju članstva u Evropskoj uniji.”, saopćeno je i Međunarodne krizne grupe