Huskić: Svrha Haškog tribunala je suđenje zločincima, a ne pomirenje

Međutim, postavio je pitanje kako će trenutni nosioci vlasti u cijeloj regiji "izaći na kraj" s izgradnjom pomirenja i sa, kako je rekao, floskulom koja se danas najviše koristi - "gledanjem u budućnost".

Budući da Haški tribunal, nakon što su izrečene prvostepena presuda u predmetu "Mladić" te posljednja presuda po žalbi u predmetu "Prlić i ostali", prestaje sa radom 31. decembra, Huskić se u razgovoru za Fenu osvrnuo na rad ovog međunarodnog suda, njegovu misiju, kao i pitanje njegovog doprinosa pomirenju u regiji.

Bosanskohercegovački politički analitičar smatra da trebamo biti svjesni granica opsega Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u smislu dostizanja pravde na međunarodnom nivou te da stvari trebamo realistično sagledati.

"Mi, u bivšoj Jugoslaviji, što je u slučaju BiH posebno važno, imali smo mogućnost da dobijemo sudski epilog od međunarodnog suda, koji se odnosi na sve zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije", kazao je Huskić, napominjući da to najvjerovatnije neće biti slučaj sa Sirijom, jer tamošnji zločini nikada neće biti procesuirani na pravi način.

Stoga je, ističe, potrebno na pravi način valorizirati činjenicu da je za područje bivše Jugoslavije uopće uspostavljen sud rezolucijom u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, protiv koje nisu bili niti Rusija niti Kina.

"Trebamo biti iznimno zadovoljni činjenicom da je Haški tribunal uopće postojao i radio te učinio nekoliko stvari o kojima se premalo govori", naglasio je.

Jedna od tih stvari je, kaže, činjenica da je ovaj sud one koji su počinili zločine, mada ne sve, sklonio sa političke ili generalne scene nekih država te da njihova politička aktivnost i težina u javnom prostoru više nije kao što je prije bila.

Druga stvar, navodi Huskić, jeste ogromna količina materijala koji je Haški tribunal prikupio u svom dokaznom postupku, a koji će svima pružiti pravi uvid u činjenično stanje svih dešavanja na području bivše Jugoslavije.

"U tom smislu, Haški tribunal je u velikoj mjeri ispunio svoju svrhu i tu ne trebamo biti previše kritični", rezonuje ovaj politički analitičar.

Ukazao je na to da Sud nikada nije ni trebao služiti pomirenju, jer je njegova svrha bila da sudi ljudima koji su počinili zločine. To je, dodao je, korak u pravcu smanjenja tenzija, realnog sagledavanja prošlosti, pa onda, konsekventno tome, možda i preduslov za pomirenje.

Međutim, napominje da u Srbiji, Hrvatskoj i BiH nije došlo do suočavanja sa svim dešavanjima na pravi način.

"Srbija i Hrvatska, ali i dominantne političke elite u BiH, veličaju svoje optuženike i osuđenike. Nikada nisu napravili distancu od svih dešavanja 90-ih godina i tu treba tražiti razlog za negativan imidž koji možda Haški tribunal ima", mišljenje je Huskić.

Ovaj Sud, konstatuje on, uradio je ono što se od suda očekuje i više od toga nije bilo realno, niti se moglo očekivati.

"To što na ovim prostorima ostaju neporažene i koriste se u dnevnoj politici iste ideološke odrednice koje su dovele do zločina, to je naš, ali i problem ključnih međunarodnih aktera koji su popustili pritisak, posebno u Hrvatskoj nakon njenog ulaska u Evropsku uniju", smatra ovaj stručnjak za međunarodne odnose.

To je u slučaju Hrvatske, kaže, evidentno, jer se ova država nalazi u civilizacijskoj i demokratskoj regresiji, dok Srbija i BiH nikada nisu uspjele da na pravi način naprave otklon od zločina.

"I danas na vlasti imamo ljude koji nemaju snage ili ne žele napraviti kvalitativan iskorak u tom pogledu", zaključuje Huskić.