Hiljade spornih glasova vodi ka ponavljanju izbora u RS: Kako spriječiti nove prevare?

Naredne sedmice očekuje se odluka Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine o žalbama koje su pristigle na odluku Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine koja je naložila da se na 136 biračkih mjesta, u deset gradova i općina širom manjeg bosanskohercegovalkog entiteta RS ponove prijevremeni izbori za predsjednika RS.

Poništavanje glasanja uslijedilo je zbog utvrđenih izbornih nepravilnosti. Da podsjetimo, prema preliminarnim rezultatima, kandidat koalicije okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata Siniša Karan ima prednost od 9.577 glasova u odnosu na opozicionog kandidata Branka Blanušu. Međutim, na biračkim mjestima na kojima je glasanje poništeno, Karan je imao prednost od oko 16.000 glasova, što ostavlja prostor da ponovljeno glasanje značajno utječe na konačni izborni ishod.

Najozbiljnije nepravilnosti, prema navodima CIK-a BiH, zabilježene su u Doboju, Zvorniku, Laktašima i Bratuncu.

Trending

Potvrđeno: Oštećen kamen temeljac spomen-obilježja ubijenim pripadnicima Armije RBiH u Sovićima!

U zavisnosti od toga kada će Apelaciono vijeće donijeti odluku, vrlo je moguće da se na 136 biračkih mjesta ponove izbori već u januaru 2026. godine. A ponavljanje izbora donosi sa sobom i ključna pitanja, a to su kako spriječiti opet manipulisanje građanima, njihovim glasovima, spriječiti da budu samo pijuni u političkim pretenzijama i kako im garantovati da će biti ispunjena građanska volja.

O ovome je za portal Radiosarajevo.ba govorio Srđan Traljić iz Transparency International-a BiH.

Prije 2 dana

Vehid Šehić: Izborni procesi su kontaminirani, nije čudno što građani više ne vjeruju

"Ono na šta smo mi ukazivali jeste pozicija pojedinih biračkih mjesta i raspodjela rezultata. Mi smo u ovom slučaju radili određene analize distribucije glasova, odnosno izlaznosti, i vidjeli smo zaista određene nelogičnosti. Zbog toga smo tražili od Izborne komisije dodatne podatke o izlaznosti do 15, odnosno do 11 sati, i vidjeli smo da tu zaista ima dosta nelogičnosti.

Na pojedinim biračkim mjestima, prema tim pregledima, u razmaku od otprilike 50 sekundi evidentiran je po jedan glas, a istovremeno je prijavljena izuzetno visoka izlaznost. Mnoga biračka mjesta prijavljuju nevjerovatno visoku izlaznost, čak 90 posto ili više. U takvim uslovima pojedine stranke su dobijale više od 90 posto glasova, što jasno ukazuje na određene nepravilnosti", kazao je Traljić.

Samo se površno zagrebalo

Dodao je da je to sve statistika i da tek treba dalje dokazivati.

"Smatramo da su naše analize dosta uspješne. CIK je u tom kontekstu otvorio postupak koji se zove postupak utvrđivanja povreda izbornog prava. U tom postupku urađena su grafološka vještačenja potpisa. Bilo je jako malo vremena, te se možda samo površno, da kažem, zagrebalo po problemu na pojedinim biračkim mjestima. Ipak, utvrđeno je da su se masovno potpisivali isti potpisi, odnosno da je jedna osoba potpisivala za više birača. To su takvi potpisi koji su očigledno slični, što se može prepoznati i golim okom, bez posebne stručnosti.

Međutim, nije bilo vremena za neke druge, detaljnije analize, tako da je vjerovatno broj drugih biračkih mjesta na kojima bi se trebali poništiti izbori daleko veći. Pronađeni su ljudi koji su potpisani da su glasali, a nemaju važeće lične dokumente", objasnio je Traljić.

Dodao je da su na biračkim spiskovima ljudi koji godinama ne žive ovdje, koji nemaju važeće lične karte, a zapravo za te ljude nije ni bilo moguće dostaviti uzorak potpisa kako bi se mogli uporediti sa potpisima na biračkom spisku.

"Jer, ponavljam, ti ljudi nemaju važeće lične dokumente - ni ličnu kartu, ni pasoš, i tako dalje. Sve to ukazuje na ozbiljne nepravilnosti. CIK je prikupio te dokaze i mislim da ti dokazi nisu beznačajni, posebno u kontekstu odluka koje je CIK donosio i ranije, uključujući slučaj Srebrenice 2020. godine.

Vidjet ćemo kako će Sud u konačnici odlučiti, u to ne ulazimo. Ali definitivno, ono na šta smo mi pozvali CIK jeste da dostavi informacije kako se ove nepravilnosti procesuiraju. U prethodnim godinama bilo je procesuiranja i postoje brojni sudski postupci u kojima je dokazano, kroz svjedočenja birača čiji je identitet ukraden. Za naprimjer Doboj, Zvornik, Brčko i druga mjesta. Bilo je dosta presuda", istakao je Traljić.

Naglasio je da su različiti sudovi u Bosni i Hercegovini dokazali da se masovno krade na izborima.

"Prvenstveno glasovima birača koji žive u inostranstvu, zatim glasovima birača koji su preminuli, nisu brisani iz biračkog spiska, kao i glasovima birača koji uopšte nisu izašli na izbore. To je dominantan način manipulacije. Na taj način se krade i na zapisnicima, što se može utvrditi ponovnim brojanjem glasova. Međutim, većinu ovih stvari vi ne možete utvrditi ponovnim brojanjem. U jednoj presudi opozicija je tražila ponovno brojanje zbog glasanja s nevažećim dokumentima, a sud u Bosni i Hercegovini je rekao da ponovnim brojanjem zapravo ne možete utvrditi ono što bi dovelo do poništenja izbora. Jedino što možete uraditi jeste poništiti izbore, jer ponovnim brojanjem ne možete dokazati te vrste nepravilnost", kazao je.

Ako Sud donese odluku da je odluka CIK-a važeća, to bi značilo da bi, otprilike za 15 dana, izbori morali biti ponovljeni.

Prije 3 dana

Dodik opet optužuje sve redom: Izbore pretvorio u zavjeru i poručio "ako izgubimo sretan put svima"

"To su zakonski rokovi, ali način na koji će se to uraditi tek treba odlučiti. Što se tiče ponovljenih izbora, ukoliko do njih dođe, postavlja se pitanje kako garantovati da se iste malverzacije neće ponovo dešavati. Iskreno, ja ne vidim da opozicija ima realna očekivanja da će moći mnogo toga odbraniti.

Uvođenje novih tehnologija

Iskustva iz prethodnih perioda pokazuju da se iste stvari ponavljaju. Smatram da se to jedino može spriječiti novim tehnologijama, odnosno uvođenjem skenera za brojanje glasova i sistema za identifikaciju birača putem biometrijskih podataka. Vidjeli smo u Srebrenici 2020. godine da su na tim izborima utvrđene brojne nepravilnosti, gdje su birači imali kopije ličnih dokumenata, sa papirima na kojima su bili ispisani podaci ljudi u čije ime se glasalo.

S obzirom na to da se ne vrši potpuna provjera birača koji dolaze na glasanje, da identifikaciju radi samo jedan član biračkog odbora, te da su birački odbori često pod kontrolom stranaka, ne vidim način da se spriječe nove manipulacije. Ogroman je prostor da se to ponovo desi, posebno u gradovima koji su doživjeli velike demografske promjene, gdje veliki broj ljudi više ne živi tu. U takvim okolnostima neko može doći i glasati u ime ko zna koga", naglasio je Trljić.

Dodao je da su se takve stvari dešavale i da je dokazano da su se dešavale, i kroz odluke CIK-a i kroz sudske presude.

"Zbog toga vidim ogroman prostor da se isto ponovi i na ponovljenim izborima. Ukoliko ne budu uvedene nove tehnologija, teško je očekivati drugačiji ishod. Vidjeli smo da CIK razmatra mogućnost da za izbore u Varešu koristi dio tehnologija koje već ima. Smatram da bi isto mogli uraditi i na ponovljenim izborima u RS, i dalje širiti tu praksu, što je i bila naša trajna preporuka. Ponovo naglašavam - ovo je izuzetno važno pitanje, jer je važno da se realizuje nabavka novih tehnologija i da se one primijene na općim izborima 2026. godine", zaključio je Trljić.

Podsjećamo, na prijevremenim izborima za predsjednika RS glasalo je nešto manje od 450.000 birača, iako je u birački spisak upisano oko 1,2 miliona glasača. RS je ostala bez predsjednika u augustu, nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat usljed presude zbog nepoštovanja odluke visokog predstavnika.