Hidroelektrana muti vodu u regionu: Komplikovano uređenje BiH opet na ispitu

Zašto hidroelektrana Buk-Bijela, projekat elektoprvireda entiteta RS i Srbije, ponovo "muti" odnose u regionu? U maju se očekuju rezultati Procjene uticaja na životnu sredinu koju je naložio UNESCO.

"Ovaj kraj je prirodni dragulj, ne samo za Crnu Goru već i za cijeli svijet. Turisti ovdje dolaze zbog divlje prirode, a ne da gledaju betonske brane", kaže tridesettrogodišnji Miloš Lazarević iz Žabljaka. On je svoj život vezao za Durmitor.

Lazarević, za koga je i privilegija i odgovornost to što živi u srcu nacionalnog parka koji je UNESCO proglasio za svjetsku prirodnu baštinu, revoltiran je obnavljanjem priče o izgradnji hidroelektrane Buk-Bijela na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ona bi mogla, kako se pribojava, da uništi ekosistem rijeke Tare i nepovratno promjeni pejzaž tog područja, ključnog za turističku privredu.

Trending

Poznat uzrok smrti Gorana Bareta? Susjedi veći dio dana nisu znali da je preminuo

"Za prosječnog stanovnika Žabljaka, koji se oslanja na prihode od turizma, to bi značilo manje gostiju, manje prihoda i manje mogućnosti za život", kaže Miloš. On smatra da je očuvanje životne sredine na Žabljaku moralna obaveza prema narednim generacijama.

Vlada Crne Gore s Milom Đukanovićem na čelu, 2004. godine je dala načelnu saglasnost da se sa entitetom RS gradi HE Buk-Bijela. Taj projekat predviđao je visoku branu čija bi akumulacija dolazila sve do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.

Odluka je izazvala proteste više od 30 nevladinih organizacija, koje su u junu 2004. godine počele okupljanja pod sloganima "Neka teče" i "Neću baru, hoću Taru". Ubrzo je ova građanska akcija rezultirala prikupljanjem više od 11.000 potpisa, a peticija je predata Skupštini Crne Gore. Parlament je u decembru iste godine usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare kojom su trajno zabranjeni bilo kakvi zahvati ili radovi u njenom kanjonu. Time su građani Crne Gore stavili tačku na projekat.

22.12.23. 06:30

Gradnja nove elektrane u BiH dvije godine stoji na kamenu temeljcu

Dvadeset godina kasnije, u martu 2024 godine, Crna Gora dobija poziv od predsjednika entiteta Milorada Dodika da se pod novim uslovima uključi u izgradnju HE Buk-Bijela. Novi projekat iste hidroelektrane predviđa nižu visinu brane. Time, kako tvrde, akumulacija ne bi ulazila na teritoriju Crne Gore i ne bi imala uticaj na zaštićeno područje rijeke Tare.

Ministar energetike Crne Gore Saša Mujović kategoričan je u stavu da Vlada Crne Gore neće učestvovati u gradnji HE Buk-Bijela, te da je važećom dokumentacijom zabranjena gradnja na tom prostoru. "Vlada nije raspravljala o bilo čemu po pitanju pokretanja gradnje Buk-Bijele", kaže Mujović.

Izgradnja hidroelektrane Buk-Bijela zajednički je projekat Srbije i entiteta RS, vrijedan 250 miliona eura (oko 500 miliona KM). Finansiraće ga Elektroprivrede Srbije i entiteta RS. Osnovano je i zajedničko preduzeće, „Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina", a 2021. položen je i kamen-temeljac za HE Buk-Bijela.

Do sada je u pripremne radove uloženo više od 20 miliona eura (oko 40 miliona KM), a izgrađene su prostorije za radnike i pristupni putevi. Radovi su, međutim, stopirani zbog međudržavnih, ali i unutrašnjih problema. Kineske firme koje su se prijavile na tender za gradnju ne žele da se miješaju u to i čekaju rješenje situacije.

Ostatak  možete pročitati na linku OVDJE.