Haris Ćutahija: Čović nema partnere za 'svoj' Izborni zakon

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon dugogodišnjeg koaliranja s Miloradom Dodikom i njegovim SNSD-om konačno mu je odlučio "okrenuti leđa" i krenuti u koalicijske pregovore s drugim partnerima iz entiteta RS.

Nakon inicijalnog sastanka s predstavnicima opozicije iz entiteta RS na Kupresu, politički analitičari su istakli kako Čović u priču o rekonstrukciji vlasti u BiH nikad ne bih ulazio, a da na stolu nema maksimalistički zahtjev u vidu usvajanja novog Izbornog zakona, na kojem godinama insistira.

Delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Marina Pendeš (HDZ BiH) u srijedu je u proceduru uputila Prijedlog Zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji predviđa izmjenu načina izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, ali i promjenu načina izbora članova Centralne izborne Komisije.

Trending

Direktorica TV Slovenije: "Ne možemo stajati na istoj pozornici sa zemljom koja čini genocid u Gazi"

Politički analitičar Haris Ćutahija kaže za Al Jazeeru kako ne treba očekivati prevelike promjene na političkoj sceni u BiH, jer je Čovićev zaokret u pregovorima "više taktički manevar nego suštinska promjena političkog kursa".

"Njegova politika je godinama zasnivana na savezništvu sa SNSD-om i blokadama institucija kako bi osigurao vlastiti politički monopol nad Hrvatima u BiH, a sada očigledno traži novu strategiju kako bi zadržao isti uticaj", kaže.

02.04.25. 15:36

Prekinuta sjednica Doma naroda: U petak se razmatra novi Izborni zakon, evo šta HDZ traži

Ćutahija ističe da, iako se na prvi pogled čini da bi otvorenost prema drugim akterima u RS-u mogla oslabiti Dodika, realnost je da SNSD i dalje kontroliše ključne institucije, što mu omogućava blokiranje procesa i održavanje političke nestabilnosti u BiH.

U tom kontekstu, dodaje, Čovićev potez više djeluje kao pokušaj privremenog distanciranja od Dodika zbog međunarodnih pritisaka, nego kao istinska promjena kursa.

Čovićev dugogodišnji san o Izbornom zakonu

Nijedan političar ili stranka u pregovore ne ulazi bez nekih svojih zahtjeva, a takva je situacija i sa Čovićem. Njegov dugogodišnji glavni adut je Izborni zakon. Čović će pokušati iskoristiti trenutnu situaciju i nastupiti maksimalistički s tim zahtjevom.

"Čović i HDZ BiH već godinama igraju istu političku igru – blokade, ucjene i insistiranje na Izbornom zakonu koji bi im osigurao trajnu političku dominaciju bez obzira na volju birača. Nema sumnje da će sada pokušati iskoristiti novonastalu situaciju kako bi ponovo nametnuli ovu temu, posebno ako osjete da su stranke u Federaciji BiH pritisnute krizom u RS-u i međunarodnim faktorima", smatra Ćutahija.

Međutim, prema njegovom mišljenju, realnost je da Čovićev maksimalistički pristup nije naišao na širu podršku, čak ni među međunarodnim akterima.

"Iako će HDZ BiH pokušati iskoristiti trenutni politički vakuum, njihov uspjeh zavisi od toga koliko su domaći i međunarodni akteri spremni popustiti pred njihovim zahtjevima. Ako procijene da je situacija previše rizična, mogli bi privremeno ublažiti retoriku i sačekati pogodniji trenutak za novi pritisak".

Optužbe za izdaju bez pokrića

Opozicija u Federaciji BiH, predvođena Strankom demokratske akcije (SDA), već je krenula s optužbama prema strankama Trojke, da su spremne, zbog rušenja Dodika i njegovog sklanjanja s političke scene i rješavanja teške političke, a neki kažu i sigurnosne krize, popustiti pred Čovićevim zahtjevom oko izmjena Izbornog zakona.

"Stranke iz Federacije BiH su do sada pokazale određenu fleksibilnost u pregovorima, ali teško je zamisliti da bi pristale na izmjene koje idu isključivo u korist HDZ-a, a da zauzvrat ne dobiju ništa što bi stabilizovalo državu", smatra Ćutahija.

Svaki pokušaj nametanja HDZ-ovog modela Izbornog zakona izazvao bi ogroman otpor među bošnjačkim političkim faktorima, ali i u dijelu međunarodne zajednice koja nije sklona etničkim podjelama, dodaje.

"Također, ako bi stranke iz Federacije BiH popustile pod Čovićevim pritiskom, to bi dugoročno značilo cementiranje HDZ-ove vlasti među Hrvatima u BiH, bez ikakve mogućnosti političkih promjena unutar tog korpusa. To bi značilo ne samo destabilizaciju institucija u BiH, već i dodatno produbljivanje etničkih podjela koje bi mogle oslabiti europski put zemlje".

Hrvatsko lobiranje u EU

Hrvatska stalno ponavlja podršku suverenitetu BiH i njenom europskom putu, ali kroz tu podršku nerijetko poziva i na izmjene Izbornog zakona kojim bi se, kako ističu, zagarantirala ustavna prava Hrvata u BiH.

Hrvatska će sigurno pokušati iskoristiti svoju poziciju unutar EU i zbog opasnosti od Dodikovog djelovanja svojim lobiranjem u EU pokrenuti priču oko Izbornog zakona kakav želi Čović.

Ćutahija ističe kako Hrvatska već godinama koristi svoju poziciju u EU da bi pokušala nametnuti priču o "ugroženosti Hrvata u BiH", ali njena interpretacija tog problema nije naišla na široku podršku.

"Iako su pojedine zemlje pokazale razumijevanje za specifične probleme hrvatskog naroda u BiH, većina članica EU smatra da BiH treba težiti građanskim, a ne etničkim principima u političkom sistemu".

Ako situacija s Dodikom eskalira do te mjere da EU bude prinuđena da se intenzivnije bavi BiH, Hrvatska bi mogla pokušati iskoristiti tu priliku za jačanje svojih interesa.

Međutim, pitanje je da li bi EU, suočena s ozbiljnom krizom u RS-u, bila spremna dodatno komplikovati situaciju forsiranjem rješenja koje podriva demokratske principe i cementira etničke podjele u BiH, zaključuje Ćutahija.