Hagelberg: Bh. političari moraju mijenjati retoriku ako žele napredak

Istaknuo je da su općenito zadovoljni s načinom na koji sa svojim partnerima implementiraju projekte koji se tiču razvojne saradnje u BiH.

"Međutim, postoje također određeni primjeri gdje smo razočarani. Važno je da se zbog švedskih poreskih obveznika tu hitno pronađu rješenja. Usvojena je petogodišnja strategija za zapadni Balkan, koja uključuje i BiH. Prošle godine u maju imali smo pregled te strategije i rezultati su bili jako dobri, kada je riječ o implementaciji svakog pojedinačnog projekta, kada je riječ  o ukupnoj slici, i kada je riječ o određenim oblastima. Mi imamo tri prioriteta djelovanja ovdje u BiH", kazao je ambasador Hagelberg.

Istaknuo je da razvojna saradnja proističe od novaca poreznih obveznika, a da Švedska za razvojnu saradnju koristi čak jedan posto od svog BDP-a. To znači da su u tom segmentu svjetski lideri.

"To vam je oko 4,5 milijarde eura na godišnjem nivou koliko se za tu vrhu izdvaja. Naravno za tako što je potreban široki konsezus u Švedskoj i on postoji. Naravno zbog toga se poreznim obeznicima moraju podnositi izvještaji o učinjenom, o rezultatima", rekao je Hagelberg u intervjuu za Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba: Spomenuli ste tri prioriteta djelovanja u BiH. Koja su to?

"Prvi se odnosi na vladavinu prava, demokratiju, ljudska prava i civilno društvo. Drugi se odnosi na ekonomski razvoj, integraciju, podršku preduzećima, poljoprivredi, a treći je vezan za okoliš, i klimatske promjene. U strategiji je navedeno da se radi o 15 miliona eura godišnje koliko će se implementirati do 2020. I ja sam siguran da će se te aktivnosti nastaviti.

Pored ova tri prioriteta imamo i dva ključna cilja. Jedan se odnosi na integraciju u EU. Naprimjer, kada je riječ o podršci poljoprivredi, glavna oblast je kako pripremiti farmere i proizvođače hrane da imaju proizvode koji zadovoljavaju standarde u EU. Kada je riječ o poduzetništvu, kako ga jačati da postane konkurentno u EU itd".

Radiosarajevo.ba: Kao što znate, javno mnijenje i nevladin sektor često ukazuje na problem sistemske korupcije u BiH. Kako na to gledate?

"Korupcije ima i u EU i van EU. Radio sam u nekim zemljama koje su zaista na dnu liste kada je riječl o korupciji. Kada govorimo o BiH, prema izvještaju organizacije Transparency International, koji je prezentiran u februaru, BiH je pala s 86. na 91. mjesto. To je jedna od najlošijih pozicija u Europi i i to predstavlja  signal da ova država zaista mora puno toga uraditi.  Ova pozicija govori mnogo i za investitore. Ja sam uvjeren da bi više investitora bilo kada bi BiH uspjela da se popravi na ovoj ljestvici. Švedska je na istoj listi na 6. mjestu, što dosta olakšava i u izgradnji društva. U društvima koja su na dnu ove ljestvica vladaju podjele, depresija, frustracija, siromaštvo, i tu nema ambijenta da bi se napravio napredak".

Radiosarajevo.ba: Da li nam je ovo gorući problem? Na primjeru Hrvatske vidjeli smo da efikasno suzbijanje korupcije na najvišem nivou može donijeti napredak.

"Mislim da sve zemlje, ako žele biti uspješne, moraju imati napredak u prevenciji korupcije. To mora biti cilj, jer je očito korupcija udaljava od napretka. Nadam se da će BiH dosta napredovati u tom smislu, zarad mlađih generacija i njhove budućnosti. Za tako nešto je potrebna jaka volja i svojevrsna mobilizacija svih snaga".

Radiosarajevo.ba: Sigurno vam je poznato da se BiH uveliko nalazi u političkoj kampanji. Ona je ovaj put počela više od godinu prije izbora koji su u oktobru. Kako na to gledate?

"Uvijek je teško razlučiti šta je zapravo kampanja. Vlasti ove zemlje su postigle nešto. Mi iz međnarodne zajednice se često osvrćemo na Reformsku agendu. Bilo je određenog napretka prošle godine, manje ga je bilo ove godine. Svi smo se nadali većem napretku. Ali to ne znači da je sve blokirano. Neki su koraci poduzeti. Ali kako ste Vi naznačili, očito su izbori, koji će se tek održati u oktobru, doveli do toga da se sva pažnja usmjeri na njih i očigledno je da se nažalost političari ne mogu pohvaliti doprinosom u postizanju kompromisa.

Ja se nadam da će sljedeće godina biti opet godina napretka.Tu bi snažan akcenat trebao biti na vladavini prava. Mi smo ovdje da podržimo ovu zemlju da to i postigne".

Radiosarajevo.ba: Šta je s političkim aspektom? Svjedoci smo dizanja tenzija ne samo u BiH već i na relaciji BiH – Srbija i BiH – Hrvatska. Kako na to gledate? Ima li razloga za brige?

"Svakako, mi nismo navikli na ovakvu vrstu retorike. Ona se razlikuje od retorike koju prakticiraju nordijski političari. Ali svjedoci smo historijskog razvoja u ovoj regiji. Ovo je jedno dosta kompleksno područje. Svjedočili smo mnogim tragedijama ovdje. Upravo zbog toga se nadam da će ovdašnji političari raditi na prevenciji svega toga, takvog jednog razvoja.

Bilo bi konstruktivnije kada bi se njihove poruke odnosile na borbu protiv nezaposlenosti, protiv ograničavanja vladavine prava ili prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, prevenciju odliva radne snage i mladih ljudi. Dakle, političari svoju energiju trebaju usmjeriti  u  tom pravcu. Uz svu kompleksnost ovog područja nema opravdanja da se ne djeluje u tom pravcu".

Radiosarajevo.ba: Šta je sa švedskim investicijama? Postoje li oblasti koje su interesantne za investitore?

"Investicije su već prisutne, one su pojedinačne i važne. Ali kada govorimo o makroekonomskom nivou, one su naravno ograničene i tu govorim ne samo o investicijama iz Švedske već i iz ostalih zemalja. Svakako, tržište u BiH je prilično malo, ali još važniji aspekt je situacija vezana za vladavinu prava. Zato je potreban napredak u tom pogledu.

Moram napomenuti da su manje više skoro sve švedske investicije u BiH došle zahvaljujući dijaspori. Mi ćemo 6. juna imati veliku konferenciju gdje ćemo ponovo okupiti dijasporu i investitore. Vidite, bh. državljani koji su došli u Švedsku postali su dosta uspješni, što znači da kada ljudi se ljudi iz BiH nađu u povoljnom  ambijentuonda veoma čestu postaju uspješni. Ambijent u BiH se mora popraviti, jer država raspolaže mnogim resursima i potencijalom".